Obaveštajne agencije SAD: Putin i dalje želi da zauzme veći deo Ukrajine, rat će trajati dugo 1EPA-EFE/MICHAEL REYNOLDS

Ruski predsednik i dalje želi da zauzme veći deo Ukrajine, smatraju američke obaveštajne agencije.

Međutim, ruska vojska je toliko oslabljena borbama da američki zvaničnici ocenjuju da može da ostvaruje samo male teritorijalne pomake.

To znači da bi rat mogao da traje dugo, rekla je direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD Avril Hejns.

Moskva je u martu preusmerila napore na osvajanje regiona Donbas nakon što nije uspela da zauzme Kijev i druge gradove.

Putin i dalje ima iste ciljeve kao na početku sukoba, rekla je Hejns, odnosno da zauzme veći deo Ukrajine.

Ona je, međutim, naglasila da je mala verovatnoća da taj cilj ostvari u skorije vreme.

„Uočavamo nesaglasnost između Putinovih kratkoročnih ciljeva i njegovih vojnih kapaciteta, neslaganje između njegovih ambicija i onoga što je vojska sposobna da ostvari“, rekla je na konferenciji za novinare američkog Ministarstva za trgovinu.

Od kada nije uspela da ostvari svoj početni cilj i zauzme Kijev, Moskva se usredsredila na zauzimanje teritorije u regionu Donbas na istoku Ukrajine, velikom industrijskom području gde Putin pogrešno tvrdi da je Ukrajina vršila genocid nad stanovništvom koje govori ruski.

Ruske snage su napredovale u tom području i nedavno su uspostavile kontrolu nad gradom Severodonjeck, ali je napredovanje sporo i ukrajinske snage pružaju snažan otpor, podseća Bi-Bi-Si.

U prvom obraćanju javnosti od maja o procenama američkih obaveštajnih agencija, Hejns je ukazala da će ruska invazija trajati „duži vremenski period“ i da je „slika i dalje prilično sumorna“.

Prema njenim rečima, obaveštajne agencije vide tri moguća scenarija kako bi rat mogao da se odvija – sukob će najverovatnije biti spor, pri čemu će Rusija ostvarivati „postepene dobitke bez velikog prodora“. Drugi manje verovatni scenariji uključuju veliki prodor ruskih snaga ili stabilizaciju frontova, pri čemu će Ukrajina ostvarivati male dobitke.

To može da znači da Moskva postaje zavisnija od „asimetričnih alata“ za targetiranje svojih neprijatelja, uključujući sajber-napade, napore za kontrolu energetskih resursa i čak nuklearno oružje.

Hejnsova se javnosti obratila juče, nakon što su lideri NATO obećali da će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno i pošto su najavili snaženje vojnog prisustva širom Evrope i pozvali Finsku i Švedsku da se pridruže alijansi.

Sve vesti u vezi sa krizom na istoku Evrope možete pratiti na posebnoj stranici o sukobu Ukrajine i Rusije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari