"Obračunajte se sa Vučićem i primite Kosovo u NATO": Bivši kosovski ministar spoljnih poslova za britanski TNE 1foto (BETAPHOTO/PREDSEDNIŠTVO SRBIJE/DIMITRIJE GOLL)

Primite Kosovo u NATO i obračunajte se sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem i njegovom Srbijom, rezime je analize bivšeg ministra spoljnih poslova Kosova Petrita Selimija za britanski Nju Juropijan (The New European – TNE),

On dodaje da su mir i stabilnost u regionu ponovo ugroženi.

„Petnaest godina od proglašenja nezavisnosti Kosova, Srbija ga i dalje tretira kao ilegalnu otcepljenu državu. Sada, kako tenzije i jačanja vojske rastu nakon izbijanja nasilja 24. septembra, Britanija je odlučila da pošalje dodatne trupe.

"Obračunajte se sa Vučićem i primite Kosovo u NATO": Bivši kosovski ministar spoljnih poslova za britanski TNE 2
Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Kosova

Ališa Kerns, poslanica i predsednica Komiteta za spoljne poslove britanskog parlamenta, upozorila je da „odvraćanje na Balkanu mora biti prioritet za Veliku Britaniju i Evropu. Sada se moraju preduzeti mere kako bi se sprečila dalja eskalacija.”

Bela kuća je takođe zabrinuta. Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da „Sjedinjene Države prate sa zebnjom raspoređivanje srpske vojske duž granice Kosova koje destabilizuje to područje“.

On je takođe izjavio da nedavni napad srpske paravojne grupe na severu Kosova „nije bio slučajan i da količina pronađenog oružja predstavlja pretnju ne samo kosovskom osoblju već i međunarodnom osoblju, uključujući trupe NATO-a“.

Količina i kvalitet zaplenjene opreme od srpskih napadača bili su šokantni za posmatrače i sam NATO.

Preko 20 vozila, uključujući dva oklopna transportera, stotine kilograma plastičnog eksploziva, raketne i lansere granata, snajperske puške – dovoljno opreme i mitraljeza za oko 100 ljudi da nanesu ozbiljnu štetu miru na čitavom Balkanu.

Ovaj drski napad tada je branio predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao „očajnički čin“ „potlačenih Srba“. Ponavljajući neosnovane ruske optužbe na račun Ukrajine čak i pre okupacije Krima 2014. Vučić se okrenuo Rusiji, dodatno optužujući Kosovo da sprovodi „brutalno etničko čišćenje“ uz podršku zapada.

Vučićev pokušaj da se ogradi od napadača ubrzo je osporen snimcima dronom na kojima se vidi Milan Radoičić, blizak Vučićev saradnik i lider Stranke kosovskih Srba pod kontrolom Beograda.

Vlada Srbije je prvobitno pokušala da demantuje Radoičićevu umešanost, nazvavši snimke montiranim ali je Radoičić, koji se nalazi na listama sankcija SAD i Velike Britanije od 2021. godine, preko advokata izašao u javnost sa pismom u kojem je priznao da vodi grupe i najavio istupanje iz političke stranke.

Srbija je bila prinuđena da nakratko zadrži Radoičića, ali je on pušten manje od 24 sata kasnije.

Situacija unutar Kosova, ali i na diplomatskom planu menja se zbunjujućom brzinom.

Pre samo nekoliko meseci, Zapad je optuživao Kosovo za eskalaciju situacije svojim akcijama na severu naseljenom Srbima, gde je policija uskočila da pomogne gradonačelnicima da preuzmu funkcije u tri oblasti u kojima su lokalni Srbi bojkotovali izbore.

I SAD i EU uvele su sankcije kosovskoj vladi, otkazujući vojne vežbe sa novonastalom kosovskom vojskom i suspendujući projekte pomoći od 500 miliona evra.

Neki političari i u Evropi i u SAD – uključujući predsednike komiteta za spoljne poslove SAD i Velike Britanije – kritikovali su „nedostatak pritiska na Srbiju“ i bili nezadovoljni ovim asimetričnim pritiskom na Kosovo, i optužili komisiju EU za smirivanje Srbije.

Sada su srpski postupci i reči preokrenuli scenario. I SAD i EU pridružile su se kosovskoj vladi u žalovanju za ubijenim policajcem tako što su spustile zastave na pola koplja u njihovim ambasadama u glavnom gradu Kosova, Prištini, a zapadne bezbednosne institucije pomažu Kosovu u istrazi napada.

Teroristički napad predstavlja ogromnu i neospornu eskalaciju Srbije i njenih zastupnika na severu Kosova“, piše Selimi.

Vučić je prešao u ratoborni režim, koristeći sednicu Generalne skupštine UN u septembru da optuži zapadne zemlje za „licemerje“, podseća on.

„Nije iznenađujuće da je njegova tirada u Njujorku dobila visoke ocene ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

Možda se čini da je ovaj plan sada u dronjcima, ali to je jedini okvir koji postoji. Sa predsedničkom kampanjom u SAD i izborima za Evropski parlament na putu i ​​ratom koji još uvek besni u Ukrajini, jednostavno nije realno očekivati da će Zapad pronaći resurse za angažovanje na Balkanu na nivou koji smo videli krajem 1990-ih.

Glasači i u Evropi i u SAD su oprezni da njihove vlade budu uvučene u novi sukob.

Poslednji incident, izazvan golom agresijom Srbije, takođe znači da se Kosovu konačno mora ponuditi mapa puta za članstvo u NATO-u kao pravi podsticaj. Kosovo je zapravo napredovalo kao slobodna demokratija – prema relevantnim globalnim indeksima, mnogo više od svojih vršnjaka na Balkanu.

Srbija je, s druge strane, izgleda ponovo zagrizla više nego što može da sažvaće. To je odlika srpske politike više od 100 godina, od prvih balkanskih ratova početkom 20. veka.

Čini se da se i Vučić suočava sa najvećom krizom u karijeri. Preživeo je eru kada je služio pod ratnim zločincima Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Šešeljem i preimenovao se u prozapadnog demokratu, družeći se sa Angelom Merkel i Emanuelom Makronom, ali su ovi najnoviji smrtonosni manevri sve to doveli u opasnost.

Ne može se očekivati da će Kosovo platiti nedostatak demokratije ili nade u Srbiji. I takođe mora da počne da se fokusira na sopstvene rezultate, pomažući Zapadu da ojača poziciju Kosova u arhitekturi bezbednosti na Balkanu.

Srbija, za sada i u znatnoj budućnosti, izgleda kao izgubljen slučaj“, zaključuje Selimi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari