Crnogorski DIK od srpskih kolega traži podatke o Mandiću i Spajiću 1foto EPA-EFE/BORIS PEJOVIĆ

Državna izborna komisija (DIK) odlučila je da se Republičkoj izbornoj komisiji Srbije obrati radi dostavljanja dokumentacije u vezi sa predsedničkim kandidaturama lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića i Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića zbog njihovog prebivališta i prava glasa u Srbiji.

U odluci DIK-a, podseća se da je ona dužna da utvrdi da li osobe koje podnose kandidaturu za predsednika države, ispunjavaju uslove za to.

„U cilju stvaranja pretpostavki za odlučivanje po ovim pitanjima obraćamo vam se u odnosu na lica Andriju Mandića… i Milojka Spajića…, koji su javno objavila nameru da se kandiduju na izborima za predsednika Crne Gore, da bi nam u sklopu svojih nadležnosti, u komunikaciji sa nadležnim organima Republike Srbije dostavili podatke o biračkom pravu, mestu na kome ga ostvaruju (biračko mesto) i prebivalištu u Republici Srbiji“, navodi se u zahtevu.

Mandić i Spajić su najavili kandidaturu za predsednika na izborima zakazanim za 19. mart.

Mediji su ranije preneli da se u slučaju kandidature Spajića za predsedničke izbore otvara pitanje da li on može biti biran za predsednika Crne Gore, zato što nije jasno da li ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u poslednjih 15 godina pre dana održavanja izbora, što je uslov koji propisuje Ustav i Zakon o izboru predsednika Crne Gore.

Iz biografije Spajića, koja je dostupna na zvaničnom sajtu Pokreta „Evropa sad“, jasno se navodi da se on u Crnu Goru vratio 2020. godine, a da je do tada, od završetka školovanja, radio u Tokiju i Singapuru.

To znači da kandidatura Spajića zavisi od toga da li je, pošto je godinama živio i radio u inostranstvu, u tom periodu imao prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ili ga je odjavio.

Mandić je još pre desetak godina javno izjavio kazao je da se nikada neće odreći srpskog državljanstva, i pozvao sve građane Crne Gore koji imaju pasoš Srbije da učine isto.

Crna Gora ne dozvoljava dvojno državljanstvo, osim u slučajevima kada je stečeno prije 2006. godine kada je proglašena državna nezavisnost.

Po Ustavu, za predsednika Crne Gore može biti biran crnogorski državljanin koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u poslednjih 15 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari