Dodik: Novi nemački ambasador dolazi da sprovodi malicioznu politiku nad Srbima 1Foto: BETAPHOTO/HINA/FENA/Amer Kajmović/MO

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da odluku o davanju agremana nemačkom ambasadoru u BiH nije mogao da prihvati, jer unapred zna da on dolazi da sprovodi, kako je ocenio, malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

Dodik je ukazao da „zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmena Ustava direktno vodi ukidanju RS“, i da on, kao legitimni predstavnik RS u Predsedništvu BiH, ne može prihvatiti imenovanje ambasadora.

On je u izjavi objavljenoj na sajtu Skupštine RS koja će se u sredu izjasniti o njegovom vetu, ocenio proglašenje odluke o davanju agremana nemačkom ambasadoru u BiH Tomasu Fičeru veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske.

„Republika Srpska, koju predstavljam u tročlanom kolektivnom telu Ustavom nazvanom Predsjedništvo BiH, bori se za očuvanje i doslednu primenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tom putu smo usamljeni“, ocenio je Dodik.

Prema njegovim rečima, Nemačka je jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i ta uloga je obavezuje na doslednu primenu slova Dejtonskog sporazuma i poštovanje Ustava BiH koji proističe iz njega, ali da je spoljna politika Nemačke, posebno od 2021. godine do danas „upadljivo usmerena na antidejtonsko i antiustavno delovanje“.

U ambijentu kakav vlada u BiH, naveo je dalje, takav pristup može samo proizvesti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rešenje.

„Insistiranje na nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savetu bezbednosti UN za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, dokaz je jednog diskriminatornog i anahronog političkog pristupa i mešanja aktuelne političke garniture Nemačke u ionako složena unutrašnja pitanja u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i daljem usložnjavanju situacije“, ocenio je Dodik.

Jaz je, kako je rekao, dodatno produbila „kontroverzna rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke Adis Ahmetović“, koji po njegovoj oceni u Bundestagu „otvoreno zastupa i podržava agendu Stranke demokratske akcije (SDA)“

Kako je dodao, rezolucija Bundestaga dodatno je „ogolila otvoreno favorizovanje strana, odnosno jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno“.

„Ova, po stabilnost BiH, opasna rezolucija, čak predvidja i promenu uredjenja u BiH, zagovarajući ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje“, ocenio je srpski član Predsedništva BiH.

Govoreći o davanju agremana novom nemačkom ambasadoru, Dodik je kazao da je nemačka strana „bez ustezanja postavila ultimatum jednoj suverenoj državi i zatražila da se u datom roku Predsedništvo BiH izjasni o svom stavu“, bez obzira na to što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene.

Prema njegovim rečima, prema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna obrazložiti svoju odluku.

Zahtev Predsedništvu BiH da da u zadatom roku od 48 časova dostavi objašnjenje zašto još nije dat agreman ambasadoru Nemačke, Dodik je ocenio „apsurdom, koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem“.

„Nije na odmet istaći da je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Nemica, a dobro znamo kakve odluke taj sud donosi. Presude su po pravilu protiv Republike Srpske i srpskog naroda u celini“, rekao je on.

Još je kazao da je Nemačka „vodeći predvodnik obustavljanja mnogih, pre svega infrastrukturnih projekata EU u RS“, ocenivši da je razlog za to insistiranje vlasti u RS na poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Ceneći moć i snagu Nemačke, izražavam nadu da je Nemačka još dobronameran partner svih naroda koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi ‘drugi’ gotovo po pravilu uvek Srbi“, dodao je on.

Da bi veto bio potvrdjen za njega mora da glasa dve trećine poslanika u entitetskom parlamentu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari