Džaferović o zahtevu za ostavku: Moj posao nije da Dodik bude zadovoljan 1Foto: EPA-EFE/Malton Dibra

Radi se o neozbiljnoj izjavi, koja ne zaslužuje naročit komentar. Mislim da je to više izrečeno u kontekstu rasprave gospodina Dodika sa opozicijom u Republici Srpskoj, koja ga ovih dana optužuje da ne poznaje procedure i da je doživeo poraz za porazom, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Šefik Džaferović, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine, komentarišući zahtev člana Predsedništva BiH Milorada Dodika da podnese ostavku.

Dodik je podsetimo, izjavio da je Džeferović prekršio Ustav, jer nije bilo, kako tvrdi, usaglašenog stava Predsedništva o njegovom govoru u Savetu bezbednosti UN. Dodik je najavio da će ako ostavke ne bud ebilo tražiti njegovu smenu, prenosi RSE.

Džaferović na to odgovara da se neće uključivati u tu raspravu.

– Ko gubi ima pravo da se ljuti, a da li će proći ta inicijativa zaključite sami. Što se tiče same sjednice Vijeća sigurnosti, objavljeni su dokumenti koji potvrđuju da je gospodin Dodik jednostrano, bez saglasnosti Predsjedništva, poslao predsjedavajućeg Vijeća ministara da ode u Vijeće sigurnosti. To je isto uradio 2007. godine, kada je poslao Nikolu Špirića, koji je, protiv volje Predsjedištva, potkopavao poziciju visokog predstavnika. Plan je bio da isto to urade i ovaj put gospodinu Schmidtu. Na kraju, ne samo da smo spriječili da se taj pakleni plan ponovi, već smo predstavili objektivno stanje stvari i potaknuli međunarodnu zajednicu na čelu sa SAD da osudi aktivnosti vlasti RS kao secesionističke i protivne Dejtonu, i uputi jasna upozorenja. Mislim da je gospodin Dodik nezadovoljan zbog tih poruka, ali moj posao nije da on bude zadovoljan, već da zaštitim interese države i Ustav, i za to mi ne treba njegovo odobrenje. To je moja ustavna obaveza – naveo je Džeferović.

Upitan u kontekstu dešavanja u Ukrajini, ima li Predsedništvo BiH zvaničan i zajednički stav, budući da su Željko Komšić i on jasno izrazili ocenu o ruskoj agresiji, dok se Dodik zalaže za neutralnost BiH, Džaferović odgovara da Predsedništvo BiH ima zvaničan stav o Ukrajini.

– Još 2014. i 2015, kada je počela agresija na Ukrajinu, u Donbasu i na Krimu, Predsjedništvo je dalo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Sada kada je agresija potpuno eskalirala, naš stav je ostao isti i svi u BiH imaju obavezu da ga poštuju i pridržavaju se. Ne možete poštovati suverenitet i teritorijalni integritet, a podržavati agresiju koja povređuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Stvar je u tome da ne možete biti neutralni, jer time pasivno podržavati agresora – kaže on.

Kako zaklkjučuje, Dodik nije, čak, ni neutralan.

– On se na dan početka agresije susreo sa ruskim ambasadorom i nakon toga se više puta susretao s njime, pokazujući svaki put puno razumijevanje za ruske akcije u Ukrajini. Branioce Kijeva je nazvao naoružanim bandama. U intervjuu za Russia Today za rat je optužio Zapad. Dakle, on redovno ponavlja repertoar ruske propagande, a koliko je meni poznato nije se susretao sa ukrajinskim vlastima, niti pokazao razumijevanje za njihova stajališta. To se ne može nazvati neutralnošću – kaže Džeferović.

Na pitanje o ruskom uticaju u BiH i koliko je opasan on odgovara da je ruski uticaj činjenica, koju više niko ozbiljan ne osporava.

– Postojanje ruskog utjecaja osporavali su njegovi glavni nosioci poput Dodika, a lider HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) je s rezignacijom isticao da “u BiH nažalost ima vrlo malo ruskog utjecaja“. Ruska Federacija je svojevremeno imala konstruktivan pristup, kada je podržala Dejtonski mirovni sporazum, osnivanje i rad Haškog tribunala, naš put ka EU i NATO-u, reforme kojima su jačane državne institucije. Međutim, nakon te faze došlo je do naglog zaokreta i u zadnjih petnaestak godina, Ruska Federacija je počela da podržava i ohrabruje antidejtonske tendencije, prvenstveno secesionističku i destabilizirajući politiku gospodina Dodika, ali u proteklih nekoliko godina i zahtjeve HDZ-a po pitanju izbornog zakona – objašnjava on.

Kako dodaje, u nedavnom periodu svedočimo i pokušajima RFda ostvari uticaj među Bošnjacima, prvenstveno kroz narativ o navodno dobronamjernom stavu Kremlja prema muslimanima.

– Ne bih ulazio u to koliko slobode imaju muslimani u Ruskoj Federaciji, o tome mogu sami govoriti, ali želim govoriti o odnosu Ruske Federacije prema državi Bosni i Hercegovini i bošnjačkom narodu kroz prizmu činjenica. Da Ruska Federacija iskreno želi biti prijatelj BiH i Bošnjacima ne bi aktivno i sistemski podržavala negiranje genocida. Ne bi rušila rezoluciju Vijeća sigurnosti o genocidu u Srebrenici. Ne bi se ruski ambasador nedavno u Bratuncu susreo sa predstavnicima udruženja koje veliča Ratka Mladića i tvrdi da je „11. juli dan oslobođenja Srebrenice“. Ne bi pružala podršku ili razumijevanje svaki put kada Dodik nasrće na državu Bosnu i Hercegovinu i prijeti secesijom. Ne bi se miješala u naš NATO, a u zadnje vrijeme i EU put. Takve stvari prijatelji ne rade – ukazuje on.

Na konstatciju RSE da je tokom protekle četiri godine, sadašnji saziv Predsedništva BiH imao više, čini se, nesuglasica, u odnosu na godine pre, on odgovara da je ponosan na ono što su uradili Komšić i on s ciljem zaštite interesa države BiH.

– Također, nerad nije problem gospodina Dodika, on je itekako mnogo radio, ali protiv države, stabilnosti, mira i Dejtonskog sporazuma. Lako je imati jedinstven stav, kada bi se pristalo na ucjene i ultimatume gospodina Dodika, ali to nije ono za što su nas građani izabrali. To nije pravi izbor. Najbolje bi bilo da smo češće imali jedinstven glas, ali od samog starta, propitivanja Zakona o zastavi, gospodin Dodik je pokazao da to nije njegov interes. Uprkos blokadama, ja sam radio svoj posao. Istovremeno, koristio sam autoritet svoje pozicije za međunarodno predstavljanje BiH i posljednja dešavanja na Vijeću sigurnosti i sastanku G-7, a ranije na sjednicama Evropskog parlamenta, ministara vanjskih poslova EU i dr, pokazala su da smo uspjeli alarmirati međunarodnu zajednicu i nametnuti objektivan prikaz stvari – opisuje on.

Kako zaključuje, „činjenica da gospodin Dodik svojim blokadama, kao ni gospodin Čović svojim ucjenama, nisu uspjeli dobiti ono što su htjeli, najbolje govori o rezultatima“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.