HRA: Abazovićev Kabinet primedbama na predlog ugovora pristupio jednako neozbiljno kao i njegovom sačinjavanju 1Foto: portalanalitika.me/ Tea Gorjanc Prelević

Pitanje regulisanja odnosa sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom je odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje, poručili su iz Akcije za ljudska prava.

Kabinet nije uopšte odgovorio na polovinu primedbi Akcije za ljudska prava (HRA), uključujući dve, koje smo uvrstili u posebno sporne, da se versko obrazovanje predviđa drugačije od važećih zakona i da se ugovorom ograničava pravo na obraćanje sudu u postupku donošenja odluka disciplinske prirode, saopšteno je iz NVO HRA povodom odbijanja Kabineta premijera da izmeni odredbe Temeljnog ugovora.

Kako dodaju, odgovori koji su dati u najmanju ruku su “neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni”.

“Nije objašnjeno kojim je to zakonom SPC dobila javna ovlašćenja i koja. Vlada takva ovlašćenja ne može uspostavljati ugovorom. Nijedan od ugovora zaključenih s drugim verskim zajednicama u Crnoj Gori ne jemči javnopravna ovlašćenja”, poručuju iz HRA.

Saopštenje Akcije za ljudska prava prenosimo integralno:

“Kabinet predsednika Vlade Crne Gore (u nastavku „Kabinet“) javno je objavio da se odbijaju sve primedbe na predlog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Izraženo je i iznenađenje zbog interesovanja javnosti za ovaj ugovor (!) iako se radi o ugovoru sa daleko najbrojnijom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori, sa velikim političkim uticajem, a ugovor sa njom je već izazvao i proteste i potpisivanje peticije građana. Akcija za ljudska prava je analizom i komentarima na predlog ugovora pokušala da doprinese da se to pitanje vrati u okvire pravne rasprave, da bi se, pored ostalog, i spustile tenzije u društvu.

Posle svega, stav Kabineta da odbije sve stručne primedbe na neusaglašenost ugovornih odredbi s pravnim poretkom, sažima se u sledećem: Temeljni ugovor će se zaključiti bez izmena, jer se radi o „formalno-pravno marginalnom pitanju“, a njegove odredbe posle može da poništava sud.

Tačno je da odredbe mogu da se ponište. Pa i Zakon o odlaganju redovnih izbora je poništio Ustavni sud, iako je Vlada istog premijera prethodno odbacila upozorenja da je neustavan. Ali je takođe tačno da se podele koje izaziva ovaj ugovor, s ovako lošim tekstom, mogu samo produbiti. Tako da je usvajanje ovakvog teksta ugovora u najmanju ruku neodgovorno.

Naravno, vezanost Vlade Ustavom i zakonom prilikom zaključenja ugovora i drugih radnji je temeljno pitanje vladavine prava, tj. podjele vlasti u državi, i ni u kom slučaju nije marginalno.

Mora se postaviti pitanje odgovornosti i motiva vlade, koja odbija blagovremena stručna pravna upozorenja u pogledu akata koje donosi.

Kabinet nije uopšte odgovorio na polovinu primedbi Akcije za ljudska prava, uključujući dve, koje smo uvrstili u posebno sporne, da se versko obrazovanje predviđa drugačije od važećih zakona i da se ugovorom ograničava pravo na obraćanje sudu u postupku donošenja odluka disciplinske prirode.

Oni odgovori koji su dati u najmanju ruku su neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni.

Nije objašnjeno kojim je to zakonom SPC dobila javna ovlašćenja i koja. Vlada takva ovlašćenja ne može uspostavljati ugovorom. Nijedan od ugovora zaključenih s drugim verskim zajednicama u Crnoj Gori ne jemči javnopravna ovlašćenja.

O nezakonitoj zabrani preduzimanja bezbjednosnih mera u prostorima u vlasništvu SPC bez „prethodnog odobrenja“ crkvenih vlasti, kako stoji u tekstu ugovora, Kabinet je rekao da je „smisao“ odredbe u tome da verska zajednica bude samo „obaveštena“ o merama, da bi to u praksi podrazumevalo i „naknadno obaveštenje“, a da bi drugačije tumačenje bilo protivno prinudnim propisima i takva odredba bi bila ništava.

I kolega Bracanović, čije komentare je Kabinet takođe ignorisao, rekao je da je ovaj termin iz ugovora „donekle opravdano kritikovan“ i „nedovoljno precizan“.

Zašto onda termin nije izmenjen, umjesto da se, neozbiljno, pretpostavlja da će u praksi reči „prethodno odobrenje“ značiti „naknadno obaveštenje“?

Akcija za ljudska prava će nastaviti da insistira na pravu javnosti da kritikuje rad Vlade u cilju uspostavljanja vladavine prava, bez obzira na rečito omalovažavanje našeg doprinosa od strane vrha Vlade i uprkos pritiscima kojima smo izloženi zbog naših kritika.

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari