Hrvatski Index o premijeru Kosova: Ko je Aljbin Kurti, koga Vučić zove “terorističkim ološem” 1Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao ga je „terorističkim ološem” koji je prekršio „sve demokratske principe i norme” i kojeg je „trebalo da osudi EU, a ništa nije dobio” jer „želi progon, proterivanje i nestanak Srba na Kosovu”.

Reč je, naravno, o kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju, a razlog za ovakvu retoriku je opet, ko zna kojim redom, pogoršanje međuetničke krize na Kosovu, piše .

Vučić sigurno ne bi na ovaj način vređao drugu vlast ili državnog lidera, ali Beograd, znamo, ne priznaje kosovsku državnost, već ga smatra svojom odmetničkom pokrajinom, piše novinar Petar Stošić za Index.hr.

„Pazite da ne povredite nijednog Srbina, jer će Srbi, zajedno sa državom, znati da vam odgovore“, zapretio je on Kurtiju ranije ovog meseca, u skladu sa narativom Beograda da „takozvana“ država Kosovo preti srpskoj manjini na severu Kosova.

Situacija je već bila napeta zbog dolaska kosovske specijalne policije u četiri većinsko-srpske opštine severno od reke Ibar i zbog barikada koje su srpski demonstranti postavili na putevima i graničnim prelazima sa Srbijom.

U međuvremenu je nastavilo opasno da eskalira, sve dok Vučić u sredu uveče nije otišao na sastanak sa predstavnicima kosovskih Srba i pozvao ih da uklone barikade. a zatim najavio njihovo uklanjanje.

Međusobne pretnje slanjem vojske i policije

Kurti, sa svoje strane, pokušava da napravi razliku između kosovskih Srba u celini i „zločinačkih bandi“ koje plaća Beograd i koje vrše napade puškama i šok bombama, poput onog na kosovsku policiju koja je pokušala da uđe u prostorije izborna komisija u Zubinu 6. decembra Potok, kada je napadnut.

Bivši kosovski policajac Dejan Pantić, koji je hapšen pod optužbom da je donedavno učestvovao u ovom napadu na svoje kolege, pušten je iz zatvora u kućni pritvor. Njegovo hapšenje bilo je neposredan povod za podizanje barikada iza kojih su se navodno mogli videti maskirani, naoružani ljudi.

I dok Priština preti da će poslati policiju da nasilno ukloni te barikade, Beograd je zapretio da će poslati vojsku i policiju na teritoriju Kosova, koju formalno još uvek smatra svojom, da zaštiti kosovske Srbe od onoga što tvrdi da je etnička čišćenje.

Za takav potez bez presedana bila bi, međutim, potrebna dozvola NATO misije KFOR, koja održava mir na Kosovu od kraja rata 1999. Vučić je takođe naredio da se vojska stavi u najvišu borbenu pripravnost i poslao snage blizu granice, ali ovo nije prvi put da to čini.

„Imamo snage, imamo moć da uklonimo tih 11 barikada koje su postavljene prije dvije sedmice. Ali Kfor insistira da im damo još malo vremena“, zaprijetio je Kurti u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

Kurti je rekao KFOR-u da će ukloniti barikade ako to ne urade

Kurti je u ponedeljak dodatno produbio tenzije pismom Kforu i Euleksu u kojem je upozorio da, ukoliko ne planiraju da uklone barikade, njegova vlada ima plan da to učini, iako je komandant Kfora, italijanski general Anđelo Mikele Ristuča, je ranije upozorio da se barikade ne smeju uklanjati silom, već kroz dijalog i politički dogovor,

Podsetimo, ovu najnoviju spiralu eskalacije pokrenula je srpska strana velikim bojkotom kosovskih institucija. Srpski zvaničnici i zvaničnici su, verovatno u dogovoru sa Beogradom, početkom novembra masovno podneli ostavke – od poslanika, gradonačelnika i sudija do oko 600 srpskih pripadnika kosovske policije.

Kada je Priština poslala policajce i zvaničnike da ih smene, odnosno da organizuju nove izbore za popunu upražnjenih mesta, naišli su na žestok i dobro organizovan otpor, ali kosovski Srbi tvrde da je Kurti taj koji je izazvao njihov bojkot insistirajući na zameni registarskih tablica koje izdaju srpske vlasti kosovskim tablicama, uprkos protivljenju kosovskih Srba.

Iako Kurti i njegova vlada to pravdaju principom reciprociteta, pošto Srbija ne prihvata kosovske tablice na svom tlu, ovom provokativnom potezu na kraju su se usprotivile EU i SAD, tražeći odlaganje odluke, iako je smatraju legitiman. Na kraju, očigledno pod pritiskom moćnih saveznika, Kurti je odložio i uvođenje novih registarskih tablica i vanredne lokalne izbore za april, ali to nije umirilo srpske demonstrante.

Kurti protiv zajednice srpskih općina predviđene Briselskim sporazumom

Međutim, ovaj naizgled banalan spor nije jedini uzrok tenzija. Mnogo važnije je neslaganje oko formiranja zajednice srpskih opština kao formalne autonomne enklave na severu, čemu se Kurti oštro protivi, iako Vučić i njegovi zvaničnici podsećaju da je to predviđeno Briselskim sporazumom koji su potpisale dve strane 2013.

Inače, Kurti je na vlast, na čelu stranke Samoopredeljenje, došao u februaru 2020. godine, kada je imao samo 44 godine. Posle samo četiri meseca na mestu premijera, zamenio ga je Avdulah Hoti, ali se Kurti vratio na vlast u februaru 2021. godine.

Kurti se kao lider etablirao još u studentskim danima, kada je, kao potpredsednik Saveza studenata Prištinskog univerziteta 1997. godine, bio jedan od organizatora velikih protesta protiv režima Slobodana Miloševića. Sledeće godine postao je pomoćnik u kancelariji političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova Adema Demačija, kada je izbio oružani sukob sa Beogradom.

Zatvoren i pretučen u Miloševićevoj Srbiji 1999. godine.

Srpska policija ga je uhapsila 1999. godine tokom vazdušne vojne operacije NATO-a protiv Srbije, odnosno Jugoslavije, zbog etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu. U zatvoru Dubrava gde je odveden izbila je pobuna kosovskih zatvorenika koju je policija u krvi ugušila. Više od 100 zatvorenika je ubijeno, a Kurti je redovno premlaćivan.

Na suđenju je tvrdio da ne priznaje jugoslovenski sud, a kada je osuđen na 15 godina zatvora zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Jugoslavije i zavere za terorizam, uzviknuo je da bi „ponovo to uradio“. Međutim, pušten je 2001. pod međunarodnim pritiskom na novu vlast koja je smenila Miloševića, a 2003. diplomirao je telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu tehničkih nauka u Prištini.

Njegov aktivistički pokret Samoopredeljenje (Vetevendosje) je 2007. godine organizovao protest protiv mirovnog plana međunarodnog posrednika UN za Kosovo Martija Ahtisarija, koji nije predviđao nezavisnost. Ponovo je uhapšen zbog nasilnog sukoba između demonstranata i policajaca međunarodne misije UNMIK. Osuđen je na devet meseci, ali mu je to donelo samo još veću popularnost.

Kosovski sud ga je osudio na 18 meseci zatvora zbog upotrebe suzavca u parlamentu

Od 2010. godine je poslanik u Skupštini Republike Kosovo, koja je tada već bila nezavisna. Tamo su on i njegove partijske kolege više puta izazivali incidente bacajući suzavac u znak protesta protiv Briselskog sporazuma, zbog čega je dobio nadimak „Gandi sa suzavcem“. Ovaj put ga je kosovski sud, 2015. godine, osudio na 18 meseci zatvora.

Bivša glavna pregovaračica Kosova Edita Tahiri ističe da Kurti sada ne može da prihvati formiranje zajednice srpskih opština, jer je pobedio na izborima protiveći se tom projektu.

On, međutim, tvrdi da je pravi cilj Beograda ono o čemu se godinama spekuliše – razmena većinsko-srpske teritorije na Kosovu za većinsko-albansku teritoriju na jugoistoku Srbije, u Preševskoj dolini.

„Želeli bi da se vrate na neke od projekata koje su osmislili pre nego što sam ja postao premijer, a to je razmena teritorija. Ovo je vreme (bivšeg izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa za Kosovo i Srbiju Ričarda) Grenela“, rekao je on. Kurti je rekao u pomenutom intervjuu.

Ali ako su SAD pod Trampom bile spremne da prihvate takvo prekrajanje granica, administracija Džoa Bajdena je očigledno protiv tako opasnog presedana. Protiv je i sam Kurta koji upozorava da Srbija vrši destabilizaciju u čitavom regionu, od BiH i Crne Gore do Kosova.
Zagovornik ujedinjenja Kosova i Albanije

Osim što je protivnik srpske autonomije, Kurti je zagovornik ujedinjenja sa Albanijom ako tako odluče Albanci na referendumu, iako ističe da ne želi da ide u novi rat za taj cilj.

Hrvatski Index o premijeru Kosova: Ko je Aljbin Kurti, koga Vučić zove “terorističkim ološem” 2
Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ/MARTIN DIVISEK

Osim što ga predstavlja kao teroristu, Vučić predstavlja Kurtija i kao evropsku ili nemačku marionetu. Tako je prošle nedelje rekao da je „uvek znao da neko gura Kurtija u njegovu neravnotežu”, ciljajući na Nemačku, koja „želi potpunu dominaciju na Balkanu”. Sve ovo, naravno, podseća na narativ Vladimira Putina o Ukrajini kao američkoj koloniji, i Vladimiru Zelenskom kao njihovoj marionete.

Kurti, sa svoje strane, takođe povlači paralelu između ruske agresije na Ukrajinu, koju je većina međunarodne zajednice bezuslovno osudila, i srpske destabilizacije Kosova. Određene sličnosti svakako postoje. A Rusi su, posle ukrajinske revolucije 2014. godine, predvodili pobunu i otcepljenje pogranične provincije Donbas, koristeći navodno ugroženu rusku manjinu kao instrument za destabilizaciju susedne zemlje.

Kurti sada srpske barikade na granici naziva „Vagnerovim barikadama“, aludirajući na zloglasne ruske plaćenike umešane u invaziju na Ukrajinu.

Međutim, za razliku od Rusije u Ukrajini, Srbija nije slala trupe na Kosovo od 1999. godine. Međunarodno pravni status ove zemlje, koja se zvanično otcepila od Beograda 2008. godine, i dalje je upitniji od ukrajinskog. Iako ga priznaje 101 članica UN i 22 članice EU. Za razliku od Ukrajine, Kosovo nije članica UN – ironično, pre svega zahvaljujući ruskom vetu u Savetu bezbednosti UN.

Hrvatski Index o premijeru Kosova: Ko je Aljbin Kurti, koga Vučić zove “terorističkim ološem” 3
Foto: Vojin Radovanović

Kurti: Neće biti pogroma Srba

U svakom slučaju, jasno je da je Kurti za Vučićev režim i njemu odane medije postao dežurni zlikovac i alat za izazivanje panike i održavanje permanentnog izvanrednog stanja.

Najbolji primer je tvrdnja Gorana Rakića, predsednika kosovske srpske liste lojalnog Vučiću, da se Kurti sprema „večeras da pošalje ROSA (specijalne policijske jedinice, op.a.) naoružane do zuba i ostale jedinice na sever Kosova i Metohije da progone naš narod i izvedu Oluju“. Rakić je ovu izjavu dao 11. decembra, a do Kosovske oluje, naravno, nije došlo.

Kurti je takve optužbe odbacio još u avgustu, iako je jasno da nije ubedio Srbe: „Sve ove priče o upotrebi sile, pogromima, likvidaciji Srba su pokušaji da se zavlada strah nad Srbima na Kosovu. Srbima na Kosovu je bolje na Kosovu, ali u Srbiji. Kosovo je demokratska država, dok je Srbija autokratija gde nema slobode medija“.

„Imate jednu stranku. Ta stranka je i država. Ta država je i Crkva. Ta Crkva je i stranka. Tu nema pluralizma, igraju se demokratije sa izborima“, rekao je o Vučićevoj Srbiji u intervjuu za HRT. prošle godine.

Prema navodima Vlade Srbije, Kurti je kriv i za „zločin kakav savremena civilizacija nije videla” nad patrijarhom srpskim Porfirijem, jer mu je u ponedeljak odbijen ulazak na Kosovo, gde je želeo da poseti Pećku patrijaršiju.

„Srbija nije normalna zemlja, ne zna gde su joj granice“

Premijer Kosova, s druge strane, tvrdi da je glavni koren problema, kako je rekao prošlog meseca u intervjuu za podgoričku Gradsku TV, to što Srbija „nije normalna zemlja“ koja „ne zna gde njene granice jesu“ i stvara probleme jer „ima problem sam sa sobom“ i zato što je postala „ruska gubernija (gubernija) 21. veka“.

„To što (Srbija) ne zna kakav status želi je glavni problem u pregovorima o normalizaciji“, zaključio je kosovski premijer, izrazivši očekivanje da će se Srbija držati navodnog sporazuma o međusobnom priznanju do proleća 2023. godine.

Takvo očekivanje izgleda prilično optimistično u sadašnjim okolnostima, kada obe strane izgledaju spremnije da zveckaju oružjem nego da naprave suštinski kompromis. Kada se barikade uklone, ostaje pat pozicija u kojoj nijedna strana ne želi da popusti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari