"Šaljemo poruku slobode", poručio gradonačelnik Vuković: U centru Podgorice održan deseti Montenegro prajd uz slogan „Nema više ali“ 1Foto: EPA-EFE/ROLEX DELA PENA

Uz slogan „Nema više ali“ u cebtru Podgorie je održan deseti Montenegro prajd.

Kako su izvestili crnogorski mediji, kao i prethodnih godina, šetnja je protekla mirno, bez ikakvih incidenata, a okupljeni su nosili brojne transparente i zastave, među kojima su dominirali simboli LGBT pokreta i trans-zajednice.

Prema pisanju portala portalanalitika.com, gotovo je sigurno da je ovo najmasovniji Prajd do sada u Crnoj Gori, u kojem je učestvovalo na stotine ljudi.

Početku šetnje, koja je, kako se navodi, bila najduža u desetogodišnjoj istoriji Montenegro Prajda, je prethodilo obraćanje na Trgu nezavisnosti.

Na samom početku je poručeno da je današnje okupljanje motivisano zahtevima za slobodu i ljubav, te da je ljubav na prvom mestu.

„Ovdje slavimo ljudska prava i svaka naša pobjeda, pobjeda je za čitavo društvo. Tu smo za čitavu zajednicu jer nema više ali“, poručili su organizatori na početku skupa.

Među okupljenima na Trgu nezavisnosti je viđen i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

„Šaljemo poruku slobode. Crna Gora baštini slobodarsku tradiciju kojom se svi ponosimo. Danas ćemo šetati i u lijepom raspoloženju slati poruke ljubavi i tolerancije“, istakao je on.

Vuković je drugi gradonačelnik Podgorice koji dolazi na Prajd. Pre njega to je radio i Slavoljub Stijepović, podseća portalanalitika.com. On je 2013. godine bio i prvi gradonačelnik Podgorice koji je učestvovao na Prajdu.

Poslanica SDP Draginja Vuksanović Stanković je rekla da društvo ne može napredovati bez poštovanja ljudskih prava.

„Osobe koje žive u istopolnim zajednicama treba da uživaju ista prava. Ljubav je ljubav“, poručila je ona.

Ministar ljudskih i manjinskih prava u odlazećoj Vladi Fatmir Đeka je rekao da smatra da je Crna Gora primer, te da je napredovala kada je u pitanju položaj LGBTIQ zajednice.

„Ljudi imaju pravo na izražavanje, moramo poštovati ljudska prava, ovo je država koja teži Evropskoj uniji. Zemlja je bogata koliko je slobodna. Naravno, uvijek može još bolje, čeka nas donošenje nekoliko zakona“, rekao je on.

Na Trgu nezavisnosti su bili i odlazeći ministri Ana Novaković Đurović i Goran Đurović. poslanica Božena Jelušić, te britanska ambasadorka Karen Medoks.

Međutim, sinoć je ispred hrama u Podgorici održan skup protiv Prajda u organizaciji SPC. Njemu je prisustvovao i deo zvaničnika, uključujući i ministre odlazeće vlade Vladimira Jokovića i Dragoslava Šćekića, te poslanika Jovana Vučurovića.

Aktivistkinja Hana Konatar je sa govornice na Trgu nezavisnosti podsetila kako su pripadnici LGBTIQ zajednice bili suočeni i sa proklinjanjima i sa pozivima na ubistvo.

„Stavljate nam na čelo mete, navodno iz ljubavi prema bogu. Porodicu nam uništavaju oni koji polarizuju ovo društvo. Sram vas bilo“, poručila je ona.

Dodala je kako istovremeno traje ćutnja dok se u Iranu dešava jedna od najvećih revolucija, dok se siluju djevojčice, te da nije dovoljno šerovati postove o femicidu.

„Dok god od mog života pokušavate da napravite pakao, tražiću da budete kažnjeni. Ovo je naša kuća i niko ne smije čekićem na nju“, rekla je Konatar, na čija je ulazna vrata stana, podseća portal.analitika.com, pre desetak dana jedan muškarac nasrnuo čekićem.

Ispred Queer Montenegro obratio se Danijel Kalezić, naglasivši da će Trg nezavisnosti sledeće godine biti pun.

„Ovo je jubilej vidljivosti LGBT osoba, ali u momentu kada je društvo polarizovano, a to smo vidjeli i sinoć. Vjerujem da nas, koji smo na ovoj strani prava i slobode, ima više i da ne postoji način da pobijede oni koji bi da nam uskrate prava“, naglasio je Kalezić.

Ministru ljudskih i manjinskih prava Fatmiru Đeki kazao je da očekuje da ispuni sve ono što je obećao.

„Hoćemo djela. Ne treba da se fotografišete sa nama, hoćemo rezultate. Više ne pravimo kompromise“, dodao je on.

Jovan Ulićević iz organizacije Spektra poručio je da se kaje zbog malo čega, a da je jedna od tih situacija bila onda kada nije pošao na prvi Montenegro Prajd, i to sve zbog jednog „ali“.

„Važno je da se Prajd vidi i osjeća kao građanski protest. Ne pristajemo ni na jedno „ali“ jer nemamo privilegiju da više ikad ustuknemo pred nasiljem“, rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari