Šta bi moglo da usledi posle Putina? 1Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV

Mislite da se glasovi sporo broje u SAD? Dečija igra u odnosu na BiH, koju su neke kolege u zapadnim medijima nazvali najkomplikovanijom državom na svetu.

Usudio bih se da ovde ponovo napravim poređenje sa Libanom: struktura vlasti u obe zemlje određena je podelom plena između zajednica, verskih ili etničkih. Ovo je učinilo Liban možda najzadužnijom zemljom na svetu, koja je tonula u siromaštvo.

U Bosni i Hercegovini se vlast formira nakon izbora održanih 2. oktobra, a u sredu je uspostavljeno novo Predsedništvo. U kojoj se prvi put nalazi žena. Bio bi to dobar signal da nije riječ o gospođi Željki Cvijanović koja je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva. Ali njen mentor je i Milorad Dodik, pa, realno, nikom ništa. Važnije je sagledati šta trio u Predsjedništvu BiH vidi kao prioritet.

Željko Komšić, koji sebe mirno naziva hrvatskim članom iako je izabran bošnjačkim glasovima, govori o približavanju EU iako je rješavanje mehanizma koji ga je doveo u Predsedništvo jedan od uslova za taj put. I opire se svakom rešenju ove sistemske greške do te mere da je u izbornoj noći odbacio odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojima je zaštitio prava hrvatskog korpusa, i tuži ga Ustavnom sudu. EU je pozdravila ove promene.

Zašto je to važno?

Gospođa Cvijanović je dala prioritet regionalnoj saradnji i saradnji sa drugim zemljama, čitajte Rusiju. Evropske integracije su moguće, ako Republika Srpska bude skoro nezavisna.

Denis Bećirović, koji je na izborima pobedio Bakira Izetbegovića, svojim prioritetima smatra obezbeđivanje članstva u evroatlantskim integracijama, uz očuvanje vrednosti demokratskog društva na antifašističkim osnovama.

Nezaposlenost, nepravdu i siromaštvo je nazvao zajedničkim neprijateljima svih ljudi i naroda u Bosni i Hercegovini i pozvao na očuvanje mira, upozoravajući da je došlo vrijeme da političari prestanu da se ponašaju sebično i prestanu da šire svađe i tenzije jer one samo dovode do novo siromaštvo. Dragocena doza zdravog razuma.

Šta je šira slika?

Klik.ba je u sredu naveo da je grupa dosadašnjih opozicionih stranaka, Bošnjaka koji tvrde da su građanski (ali to nisu demonstrirali u protestima protiv Šmitove odluke), dogovorila zajednički dokument o programskim principima saradnje sa HDZ-om BiH. Potvrdila je to Borjana Krišto u ime najveće hrvatske stranke.

Za nadati se da neće doći do preokreta i da će tih osam partija i HDZ BiH formirati vlast i potpuno zasluženo poslati Izetbegovićevu SDA u opoziciju. U ovom kontekstu, dobro je što su kao uslov saradnje u vlasti naveli nesaradnju sa Komšićevom partijom DF. Čak i da izbegnem Dodikov SNSD na državnom nivou… Da, morao sam konačno pohvaliti HDZ BiH. Nadam se da me neće opovrgnuti.

A sad samo treba formirati vlast u županijama/kantonima F BiH, pa Dom naroda, pa predsjednika, vladu pa vlast na nivou BiH… I zlo Šmit je za sve postavio rokove. Zato ga Komšić ne voli.

NUSA DUA – Velika preuzimanja su dobar znak, signaliziraju optimizam na tržištu

Nivoi duga zemalja sa niskim i srednjim dohotkom naglo su porasli 2021. godine, a NRK drži 66 odsto zajmova od zvaničnih bilateralnih kreditora, saopštio je predsednik Svetske banke Dejvid Malpas.

Jedna fraza u saopštenju za javnost nakon sastanka američkog predsednika Džoa Bajdena i kineskog cara Si Đinpinga na samitu G20 na Baliju ostala je bez formalnog odgovora Pekinga. Bajden je napomenuo da „SAD i Narodna Republika Kina moraju da rade zajedno na rešavanju transnacionalnih izazova… uključujući smanjenje duga“.

Pisao sam o NR Kini i njenim dugovima, a sada je nevolja za Sija, ako ne pokaže saradnju i spremnost da stvori uslove za lakšu otplatu duga, ugled njegove zemlje u tom važnom delu sveta biće dodatno narušen. .

Zašto je to važno?

Novi odnosi moći na finansijskom tržištu prate političke promene. „London je izgubio još jedan statusni simbol. Više nije dom najveće evropske berze“.

Trka je i dalje tesna, ali Pariz sada vredi 2,823 triliona dolara, a London 2,821 dolara. Britanski Fajnenšel tajms to ne može mirno da gleda, pa će reći da se to dogodilo iz sektorskih razloga, više od četvrtine francuskog tržišta čine kompanije robe široke potrošnje LVMH, Hermes i L’Oreal, koje nisu oštećene kriza.

Američki Blumberg, blago nestašan, podseća da su pre šest godina i pre Bregzita, britanska tržišta zajedno vredela 1,5 biliona dolara više od francuskog. Obe finansijske meke su i dalje daleko iza Njujorka čija je vrednost 26,2 triliona. A Tokio je jači od oba evropska lidera, 5,67 triliona. A Londonu preti dalji pad kada evropsko tržište preuzme klirinške operacije. Toliko o kolaču koji će Ostrvo uzeti i pojesti.

Šta je šira slika?

Veliki i dobar posao, Estee Lauder je kupila kompaniju Tom Ford za 2,8 milijardi dolara, od čega 2,3 milijarde ide na brend i intelektualnu svojinu. Ovo je najveći posao ove poznate kompanije. Tom Ford, koji se sada opako obogatio (vrijedi, prema Forbsu, 1,1 milijardu dolara), ostaće na poslu kao „kreativni vizionar“. Ovo nije iznenađenje, dve kompanije blisko sarađuju već 15 godina. I još jedno veliko preuzimanje se nazire u zemlji izlazećeg sunca, Nikkei izveštava da će proizvođač čipova Rohm i Suzuki zajedno preuzeti Toshibu.

Ko kaže da je kriza kada se sklapaju tako dobri poslovi? Kako kaže FT, nema krize za kompanije sa ekskluzivnom robom.

NJUJORK – Rusija nikad nije snažna kako se čini, niti slaba kako se čini

Svaki novinar, istraživač, naučnik našao se u toj poziciji. Kada otkrijete da je neko napisao nešto tako dobro da nemate izbora nego da to prenesete dalje. Ovo je takođe tačka u kojoj se plagijator lomi, nadajući se da neće biti otkriven. Po pravilu jeste. A sve što treba da uradite je sledeće: Andrea Kendal-Tejlor i Majkl Kofman objavili su članak „Opasni pad Rusije“ u časopisu Foreign Affairs.

Iz koje ću preneti nekoliko važnih naglasaka. „Rusija pod Putinom nikada neće biti učesnik evropske bezbednosti. Kremlj je pokazao da je daleko više zainteresovan za imperijalistički revanšizam nego za stratešku stabilnost. Kratkoročno, Vašington i njegovi saveznici moraju da nastave da rade na smanjenju rizika od eskalacije — posebno nuklearne — i smanjenju sposobnosti Rusije da vodi rat.

Zašto je to važno?

„Vašington će morati da održava stratešku komunikaciju sa Moskvom kako bi izbegao mogućnost nuklearnog sukoba”. Jer, „što se Moskva čini ranjivijom, toće više pokušavati da kompenzuje ranjivost oslanjajući se na nekonvencionalna sredstva – uključujući nuklearno oružje. Drugim rečima, ruska moć i uticaj mogu biti smanjeni, ali to ne znači da će Rusija postati dramatično manja pretnja“.

Šta je šira slika?

„Dok SAD i saveznici razmišljaju o tome šta bi moglo doći posle Putina, bilo bi dobro da se sete stare izreke da Rusija nikada nije tako jaka kao što izgleda ili slaba kao što izgleda. I sa svojim globalnim položajem oslabljenim ratom u Ukrajini, Rusiju će i dalje voditi svoje nezadovoljstvo, potraga za geopolitičkim prostorom van granica i želja za statusom. Vašington ne može priuštiti da otpiše Rusiju, niti treba da zamišlja da Evropa može sama da reši problem. Pretnja može evoluirati, ali će biti uporna.”

Izvor: Jutarnji.hr

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari