Vesna BratićFoto: Gov.me/S. Matić

Specijalno državno tužilaštvo ispituje da li je bivša ministarka prosvete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) Vesna Bratić, zajedno sa službenicima tog ministarstva, zloupotrebila službeni položaj kada su nezakonito razrešili direktore vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) formiran je predmet protiv bivše ministarke Vesne Bratić nakon što je Centar za građansko obrazovanje CGO podneo protiv nje krivičnu prijavu zbog, kako su naveli, nezakonite smene direktora škola tokom 2021. godine. Izviđaj je u toku“, kazao je za portal CdM-u državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.

CGO je podneo krivičnu prijavu navodeći da je odlukom ministarke Bratić i ostalih službenika ministarstva, o razrešenju direktora predškolskih ustanova, do sad na osnovu procene Vlade naneta šteta od oko 300.000 evra za budžet Crne Gore, pošto su oštećeni podneli više od 150 tužbi.

„Do sada je doneto oko 60 pravosnažnih presuda koje potvrđuju da su ti ljudi u 2021. mimo zakona razriješeni“, saopšteno je u decembru iz CGO-a.

Prema podacima Ministarstva prosvete, koji su objavljeni 22. decembra 2022. na sednici Vlade, iznos od oko 300.000 evra odnosi se samo na okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će biti još veća.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović najavila je da će podneti tužbu protiv bivše ministarke Vesne Bratić tražeći da plati odštetu zbog presuda u korist smenjenih direktora škola.

Bivša ministarka Bratić je krajem decembra prošle godine kazala da je „nečuveno i presedan“ da protiv nje bude podneta tužba zbog izgubljenih 300.000 evra u postupku protiv smenjenih direktora.

Prema njenim riječima, šteta od 300.000 evra koju je bivše rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nanelo državi, mala je u odnosu na onu koju su smenjeni direktori načinili Crnoj Gori.

Bivši premijer Zdravko Krivokapić je tim povodom rekao da je više puta pozivao ministre na zakonsko delovanje i da nije učestvovao u postavljanju niti razrešavanju direktora obrazovnih ustanova te da osuđuje sve što je urađeno nezakonito.

Direktori škola i vrtića smenjeni su nakon avgustovskih izbora 2020. godine na kojima su većinu osvojili Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, a dotadašnja vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) je nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju.

Opozicija je optuživala Bratić da je na mesta smenjenih direktora postavila sebi ideološki bliske kadrove, među kojima branioce ratnih zločinaca i promotere četničkog pokreta.

Direktori gotovo svih osnovnih i srednjih škola smenjeni su na osnovu zakona o obrazovanju, koji je usvojila nova skupštinska većina. Mnogi direktori uz otkaz su dobili cirkularno pismo sa obrazloženjem da su povredili radnu obavezu jer nisu formirali Školski odbor.

Tokom 14-mesečnog mandata, Bratić je bila u fokusu javnosti zbog njenih ranijih političkih objava na društvenim mrežama u kojima je deo nevladinog sektora nazvala „huntom“, a poreklo Crnogorca stavljala u kontekst „etničkog inženjeringa“.

Za sebe je govorila da je „žena četnik“, dok je regionalnog kolumnistu i borca protiv nacionalizma Borisa Dežulovića nazvala „ustašom“ i „magarcem“ zbog njegovog kritičkog osvrta na protestne litije Srpske pravoslavne crkve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari