Glavni akteri današnje treće runde bečkih razgovora o Siriji već su juče stigli u Beč, a pratila ih je poruka američkog državnog sekretara Džona Kerija da veliki preokret u sirijskom pitanju od tih razgovora još ne bi trebalo očekivati.

Na oštro protivljenje Moskve prejudiciranju sirijskih rešenja formiranjem radnih grupa za Siriju, u kojima nema Sirijaca, i demanti postojanja ruskog plana, koji ta rešenja takođe prejudicira, američki državni sekretar je u Institutu za mir SAD u Vašingtonu rekao: „Ja priznajem da mi još s Rusijom i Iranom razmatrano pitanje Asada (sirijski predsednik Bašar Asad – prim. Danas) i njegove uloge. To još nije usaglašeno, mi to priznajemo.“

Mada se i SAD zalažu da o sudbini Sirije odluči sirijski narod, Keri je rekao da u okviru tog stava očekuju promenu režima u Damasku jer u tom slučaju „rat ne bi prestao“ jer sirijska opozicija neće ni da čuje da bi on mogao da ostane na vlasti.

Moskva i dalje insistira na tome da o sudbini i Sirije i Bašara Asada odluči sirijski narod, dok je Teheran poručio da Asad i nije glavno sirijsko pitanje.

Prema zvaničnim vestima sa terena i ruska i američka koalicija su intenzivirale svoje bombardovanje ciljeva Islamske države. Zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov je rekao da su samo 11. i 12. novembra ruske vojno-vazdušne snage izvele 107 borbenih letova i uništile 289 objekata džihadista. Objavljeno je takođe da su ruske snage svoja dejstva proširile sa šest na osam sirijskih provincija i da sada, zahvaljujući i saradnji sa sirijskom opozicijom, po jednom letu postižu bolji učinak nego ranije.

Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova iznela je optužbu da džihadistima materijalna pomoć stiže istim kanalima kao i dosad, a iz Vašingtona je stigla vest da je koalicija predvođena SAD intenzivirala bombardovanje rafinerija na istoku Sirije koje su pod kontrolom Islamske države i služe joj kao ključni izvor prihoda. Prema podacima koje prenosi bečki list Die Presse, Islamska država prodajući naftu iz sirijskih rafinerija zarađuje mesečno 40 miliona dolara ili pola milijarde godišnje. Prema navodima Njujork tajmsa, američka koalicija je već krajem oktobra bombardovala 26 ciljeva na Omar-polju, koje je jedno od dva najveća sirijska naftna izvorišta. Narednih nedelja SAD nameravaju da bombarduju pored ova dva još osam naftnih polja ili dve trećine rafinerija pod kontrolom Islamske države kako bi ih ili potpuno onesposobile ili oštetile toliko da bi za njihovu popravku trebalo ako ne meseci, a ono bar nedelje.

Dosadašnji pokušaji američke koalicije da oduzme Islamskoj državi ovaj značajan izvor prihoda bili su neuspešni. Inženjeri Islamske države su nanesenu štetu otklanjali u rekordnom roku.

U bečkim razgovorima o političkom razrešenju sirijske krize učestvuje 17 država, komesarka EU za spoljnu politiku Federika Mogerini i specijalni izaslanik UN Stefano de Mistura. Sirijci u tim razgovorima još nisu predstavljeni. Ni vlast ni opozicija.

Ruse odgovoriti od Egipta izlaznim vizama

Rusi nisu sasvim spremni da odustanu od odmora na toplom egipatskom moru ni po cenu preuzimanja ogromnog rizika. Nadležni ruski organi već su upozorili turističke agencije da se ne upuštaju u organizovanje putovanja u tu zemlju zaobilaznim putem, a pošto su svi avionski letovi iz Rusije u Egipat do daljnjeg otkazani zbog sumnji da je ruski putnički avion A 321 oboren iznad Sinaja terorističkim aktom. Ruska duma će čak narednih dana razmatrati mogućnost da uvede izlazne vize, kako bi se zaštitila bezbednost letovanja ruskih građana, rekao je Vadim Solovjev, zamenik predsednika Komiteta za ustavna pitanja Ruske dume za radio stanicu „Ovde Moskva“. Podnosilac zahteva za vizu bio bi posebno obavešten o rizicima putovanja, ukoliko bi i tada želeo da putuje, bilo bi mu odobreno, rekao je Solovjev.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari