SAD pozvale vojsku da se okrene protiv Madura 1Foto: EPA-EFE/ MIGUEL GUTIERREZ

Politička kriza u Venecueli, gde se Huan Gaido, predsednik Nacionalne skupštine koju kontroliše opozicija, proglasio za prelaznog predsednika, očekivano je podelila svetske moćnike.

Za Rusiju i Kinu, ključne saveznike lidera Venecuele Nikolasa Madura, „pokušaji da se silom preuzme predsednička funkcija potpuno su ilegalni“.

One upozoravaju SAD „da ne pokreću spoljnu intervenciju“ pružanjem podrške Gaidovim pokušajima da vodi zemlju. „Upozorili smo SAD protiv svakog vida mešanja“, kaže Sergej Rjabkov, zamenik ministra spoljnih poslova Rusije. „Verujemo da bi to bio katastrofalan scenario koji bi uzdrmao temelje razvojnog modela koji smo posmatrali u regionu Latinske Amerike“.

Kremlj, koji vodi spoljnu politiku Rusije, još nije komentarisao krizu, ali jesu drugi pripadnici ruskog establišmenta koji su nedvosmisleno stali na stranu Madura. Vjačeslav Volodin, predsednik Donjeg doma ruskog parlamenta, nazvao je Gaidove težnje da bude predsednik „nezakonitim“. Najavljena je i mogućnost da Moskva okonča svoju vojnu saradnju sa Venecuelom ako Maduro, za koga kažu da je legitimno izabrani predsednik, bude smenjen.

I drugi ruski parlamentarci kritikovali su američke akcije protiv Madura, prenosi Gardijan. „SAD pokušavaju da izvedu operaciju organizovanja naredne obojene revolucije u Venecueli“, smatra Andrej Klimov, zamenik predsednika Komiteta za spoljne poslove Gornjeg doma parlamenta, koristeći termin za narodne ustanke koji su smenili lidere u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu.

Kina je, takođe, podržala napore vlade u Karakasu da očuva suverenitet zemlje, nezavisnost i stabilnost. „Kina uvek podržava princip nemešanja u unutrašnje poslove drugih zemalja, protivi se spoljnim intervencijama u unutrašnje poslove Venecuele i poziva međunarodnu društvo da stvori dobre uslove“, kaže Hua Čunjing, portparolka Ministarstva inostranih poslova Kine. Procenjuje se da je od 2015. godine 2,3 miliona ljudi napustilo Venecuelu, podaci su UN, dok Međunarodni monetarni fond kaže da će inflacija ove godine dosegnuti 10 miliona procenata.

Predsednik Venecuele prekinuo je sve odnose sa SAD pošto je Vašington priznao Gaida za prelaznog predsednika. Maduro je dao američkim diplomatama 72 sata da napuste zemlju, dok SAD kažu da „bivši predsednik“ nema više ovlašćenja da donosi naređenja. SAD su apelovale na vojsku da podrže Gaida, i upozorile da će uvesti oštre sankcije protiv Madura.

U izjavi za medije, Donald Tramp je kazao da ne razmatra „vojnu akciju iako su sve opcije na stolu“. Pozvao je druge države da ih slede i podrže Gaida. To je učinilo sedam južnoameričkih država – Brazil, Kolumbija, Čile, Peru, Ekvador, Argentina i Paragvaj. Podrška Gaidu stigla je i iz Kanade, dok je EU pozvala da se održe novi izbori.

Nemačka vlada podržala je parlament Venecuele, koji kontroliše opozicija, i pozvala na „slobodne i kredibilne izbore“, prenosi Beta. Portparol vlade Štefen Zajbert naveo je na Tviteru da „narod Venecuele hrabro radi za slobodnu budućnost svoje zemlje“. Organizacija Američkih država takođe je priznala Gaida za predsednika. Venecuela se 2017. povukla iz te organizacije optužujući je za mešanje u unutrašnje stvari.

Sa druge strane, sem Rusije i Kine, na strani Madura su još Meksiko, Bolivija i Kuba. Maduro je preuzeo predsedničku funkciju 2013, nakon smrti Uga Čavesa. Početkom meseca položio je zakletvu za drugi mandat nakon izbora maja prošle godine koji su obeležili bojkot opozicije i navodi o krađi glasova. Zemlja, u međuvremenu, beleži slobodni pad u ekonomiji. Hiperinflacija je istorijskih razmera, nestašice struje, te prazni rafovi u prodavnicama naterali su mnoge građane da napuste zemlju.

Na demonstracijama u sredu nekoliko hiljada građana podržali su Gaida koji je okupljenoj masi kazao da se „protesti nastavljaju do potpunog oslobođenja Venecuele“. Potom je digao desnu ruku i kazao: „Zaklinjem se da ću formalno preuzeti nacionalnu izvršnu vlast u svojstvu predsednika. Predvodiću prelaznu vladu do slobodnih i poštenih izbora“.

Gaido se pozvao na Članove 233. i 333. Ustava zemlje, koji dopuštaju šefu Nacionalne skupštine da postane prelazni predsednik u odsustvu drugog. A kako navodi, „Maduro nije predsednik jer izbori iz maja prošle godine nisu validni“. On je pozvao vojsku da iskažu neposlušnost Maduru, dok venecuelanske nevladine organizacije kažu da je 14 ljudi stradalo tokom protesta u utorak i sredu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari