Slobodan protok robe samo na papiru 1Foto: Fonet

Trgovinske olakšice predviđene ovim Sporazumom u praksi se ne koriste u onoj mjeri u kojoj bi trebalo, a poseban problem na koji ukazuju izvoznici predstavlja način sprovođenja propisa. Zato je neophodno učiniti dodatne napore kako bi se trgovinska razmjena između zemalja potpisnica ovog Sporazuma efikasnije odvijala i podigla na viši nivo, poručili su učesnici skupa u Podgorici posvećenog trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu. Kad je riječ o Crnoj Gori njene obaveze utvrđene su Sporazumom o trgovinskim olakšicama Svjetske trgovinske organizacije i CEFTA Dodatnim protokolom 5.

– Vlada Crne Gore je učinila i dodatni korak ka pojednostavljanju uvozno-izvoznih procedura uspostavljanjem adekvatnog pravnog okvira. U martu smo usvojili Strategiju trgovinskih olakšica i Akcioni plan za njenu primjenu. Procjenjuje se da će zahvaljujući toj Strategiji do kraja 2022. godine vrijeme kretanja robe preko crnogorske granice biti smanjeno za 50 odsto, dok će prateći troškovi biti umanjeni za 20 odsto. Osim toga, pregovori o Dodatnom protokolu 5, koji podrazumijeva „uvezivanje“, odnosno čvršću saradnju graničnih službi i inspekcijskih organa, doprinijeli su ubrzanju procedura na regionalnom nivou – kaže ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić.

Svi učesnici ovog skupa složili su se u konstataciji da su trgovinske olakšice važan segment spoljne trgovine s obzirom na to da pozitivno utiču na privredni rast, naročito u malim ekonomijama gde dominantnu ulogu imaju mala i srednja preduzeća, inače glavni akteri uvozno-izvoznih poslova. Osim carinskih tarifnih barijera privrednici se žale i na druge, netarifne, barijere koje se, između ostalog, ogledaju i u dugom čekanju kamiona na graničnim prelazima koje može da potraje od sedam do čak 48 sati. Ukazano je i na nesinhronizovan rad carina i inspekcijskih službi, zatim na neadekvatnu infrastrukturu na prelazima na kojima ne postoje posebne trake za kamione…

Ali osim ovih, takoreći standardnih, problema sa kojima se suočavaju sve članice CEFTA sporazuma moglo se čuti i mišljenje da su neke od potpisnica, poput Kosova, diskriminisane. Upravo to tvrdi Olivera Ceni, savjetnica u Privrednoj komori Kosova, a kao primjer za tu opasku navodi da se na graničnom prelazu sa Makedonijom od njihovih izvoznika traži da dostave izjavu vlasnika firme pri čemu se na taj dokument ponekad čeka i do mjesec dana. „Privrednici sa Kosova suočavaju se sa problemima i prilikom izvoza u Albaniju, pa se zato CEFTA sporazum ne doživljavaju kao instrument integracije regiona. Kada sam pitala predstavnike preduzeća šta bi trebalo učiniti odgovorili su mi: Napustite CEFTA“, kazala je Olivera Ceni i naglasila da je veoma pesimistična u vezi sa sudbinom tog sporazuma.

Po obimu trgovinske razmjene Srbija je prvi i najznačajniji partner Crne Gore, s obzirom na to da u ukupnom crnogorskom izvozu učestvuje sa 17,8 odsto, a u uvozu 21,5 odsto. Prema preliminarnim podacima MONSTAT u 2017. godini ostvarena je robna razmjena vrijedna 561,4 miliona eura (21 odsto ukupne crnogorske razmjene) što je 4,1 odsto više nego godinu dana ranije. Uvoz je iznosio 495,4 miliona eura i bilježi rast od 15,9 odsto, dok je na srpsko tržište izvezeno robe vrijedne 66 miliona eura (pad za 19,5 odsto u odnosu na 2016), što znači da deficit iznosi 429,4 miliona eura. Iz Srbije su se najviše uvozili proizvodi iz grupe pića, mineralnih goriva i ulja, plastične mase i proizvoda od nje, a značajan mjesto zauzima i uvoz namještaja, kao i proizvoda od gvožđa i čelika, uključujući i aparate za domaćinstvo. Kada je riječ o izvozu iz Crne Gore na tržište Srbije najviše su plasirani proizvodi iz grupe mineralnih goriva i ulja, zatim farmaceutski proizvodi, pića (najviše vina), drva i proizvodi od drveta kao i voće (najviše jezgrasto) i grožđe.

Preporuke

Privatni i javni sektor trebalo bi da zajednički rade na promociji i jačanju regionalne trgovinske integracije, ali i na pronalaženju najboljih načina za uklanjanje barijera koje poskupljuju prekogranični promet robe. Takođe, uzimajući u obzir realne mogućnosti i resurse koji su na raspolaganju potrebno je uložiti dodatne napore na unapređenju kapaciteta, kako infrastrukturnih, tako i administrativnih, zaključili su, između ostalog, učesnici skupa posvećenog trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu. Jedna od preporuka je da se nastavi sa aktivnostima usmjerenim ka integrisanom nadzoru nad lancima snabdijevanja, uključujući jačanje saradnje i koordinacije između nadležnih državnih organa i zajednički pristup analizi rizika. Akcenat bi trebalo staviti i na mehanizam za uklanjanje netarifnih barijera, pri čemu bi i privatni i javni sektor trebalo kontinuirano da rade na unapređenju sopstvenih kapaciteta jer to je preduslov za ostvarivanje maksimalnih benefita od primjene Protokola 5.

close
Slobodan protok robe samo na papiru 2

Prijavite se za
NJUZLETER

Svake subote u formi mejla biće Vam dostupan pregled nedelje koji za Vas biraju i komentarišu kolumnisti Danasa.

Vaša email adresa biće korišćena isključivo za potrebe slanja njuzletera u skladu sa Politikom privatnosti.

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.