Sorošev Fond za otvoreno društvo dobio novu predsednicu posle perioda promena i otpuštanja 1Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET / POOL

„Fond za otvoreno društvo“ Džordža Soroša (Open Society Foundations, OSF) je u ponedeljak najavio da će u junu, na kraju svog redovnog mandata, s mesta predsednika organizacije odstupiti Mark Maloh-Braun (Mark Malloch-Brown, 70) – nekadašnji zamenik generalnog sekretara UN, a zameniće ga jedna od visokih zvaničnica Fonda, pravnica Binajfer Naurodži (Binaifer Nowroje).

Time će ona postati prva žena sa južne hemisfere na čelu Sorošovog Fonda koji postoji i deluje u više od 120 zemalja sveta.

Soroš, investitor-milijarder, naveo je u saopštenju da se nadao, još kad je pre više decenija pokrenuo Fond, da će njegova organizacija postati globalna i da „sada ima utisak da se ta ambicija obistinila“ imenovanjem Naurodži za predsednicu.

Naurodži, Kenijka čija je porodica poreklom iz Indije, bila je potpredsednica Fonda za programe, i s malim timom visokih zvaničnika organizacije nadzirala je njenu ogromnu transformaciju koja je počela 2021. godine.

Prošlog leta Fond je saopštio da je Aleks Soroš, jedan od sinova osnivača, postao predsednik Upravnog odbora počev od decembra 2022. godine.

Fond je prošao kroz smenu generacija i smanjiio radnu snagu: otpušteno je 40 odsto osoblja širom sveta i prešao je na novi operativni model.

Fond je prošle godine u julu saopštio da ograničava davanje grantova najmanje sledećih šest meseci.

Organizacija je u 2022. godini vredela 25 milijardi dolara, a donirala je 1,3 milijarde dolara.

U to vreme Aleks Soroš je rekao „Vol strit džornalu“ da je „više politički orijentisan“ od svog oca, i da mu je namera da finansira politička pitanja u SAD. Portparol Fonda je tada morao da razjasni da Soroš mlađi priča sa privatnog stanovišta, a ne o smeru u kojem će organizacija delovati.

Nova predsednica Naurodži je danas poručila zaposlenima: „Izdržali smo period poremećaja koji je potrajao, a to nije prošlo bez bola i gubitaka, s obzirom da su se mnogi od vas oprostili sa kolegama i prekinuli odnose sa dugoodišnjim grantistima“.

Rekla im je i da „dok prolazimo kroz preostale elemente promene, obećavam vam, na prvom mestu i iznad svega, da ćemo ostati privrženi vrednostima otvorenog društva, i viziji Džordža Soroša o potrebi kritičkog razmišljanja, kao i lokalnom prenošenju znanja i upuštanju u rizike“.

Naurodži je imala niz rukovodećih uloga u Fondu, uključujući upravljanje njegovim osnivanjem u Istočnoj Africi i usmeravanje njegovog rada u Aziji i Pacifiku. Kao advokatica, ona je stručna za procesuiranje zločina seksualnog nasilja.

Kenet Rot, bivši dugogodišnji vođa neprofitne organizacije „Human Rights Watch“, rekao je da Naurodži „ima čvrstu osnovu u oblasti ljudskih prava, te se nadam da njeno imenovanje poništava nagađanja da se Fond udaljava od odbrane ljudskih prava“.

Odlazeći predsednik od 2021. Maloh-Braun, kome je Fond u ponedeljak odao priznanje „što je u velikoj meri završio transformaciju“ Fonda, bivši zamenik generalnog sekretara UN, bio je i potpredsednik Svetske banke i britanski diplomata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari