EPA/SAMUEL CORUM / POOLKao predsednički kandidat, Donald Tramp je sa oduševljenjem prikazivao svoje protivnike kao zagovornike intervencionizma koji bi „lako uvukli Sjedinjene Države u razne strane ratove – uključujući i Treći svetski rat“.
Kao predsednik, Tramp je kasnije napravio zapanjujuću listu zemalja kojima je pretio da će ih napasti a neke i zaista napao.
U sredu je toj listi dodao još jednu stavku, zapretivši da će napasti Oman ako pokuša da zajedno sa Iranom kontroliše Ormuski moreuz.
„Oman će se ponašati kao i svi ostali, ili ćemo morati da ih raznesemo“, rekao je Tramp na sastanku kabineta u Beloj kući, prenosi CNN.
PRESIDENT TRUMP: The Strait is going to be open to everybody. It’s international waters. We’ll watch over it, but nobody’s going to control it.
Oman will behave like everybody else or we’ll have to blow them up. They understand that. pic.twitter.com/hCs1tIhZGP
— Department of State (@StateDept) May 27, 2026
Ova izjava je bila posebno upadljiva jer je izrečena usputno – kao nešto što je Tramp, izgleda, olako dodao bez mnogo prethodnog razmišljanja.
I to je postalo donekle tipično za Trampa.
Oman je barem 15. zemlja koju je tokom svojih mandata kao predsednik ili pretio da će napasti, ili ostavio mogućnost napada, ili zaista napao.
Gotovo svi ti slučajevi dogodili su se u prvih 16 meseci njegovog drugog mandata, iako neki obuhvataju oba mandata.
Tokom ovog mandata pokrenuo je vojne udare u sedam zemalja – Iranu, Iraku, Nigeriji, Somaliji, Siriji, Venecueli i Jemenu – nakon što je neke od njih napadao i tokom prvog mandata.
To ne uključuje napade na navodne brodove za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Tihom okeanu, gde je pogođeno skoro 60 plovila i poginulo više od 190 ljudi.
Takođe je pretio ili ostavio mogućnost napada na još sedam zemalja u ovom mandatu: Kanadu, Kolumbiju, Kubu, Grenland (deo Danske), Meksiko, Panamu i sada Oman. U prvom mandatu je pretnje uputio i Meksiku i Severnoj Koreji.
Nisu sve te pretnje i napadi iste prirode. Neki, poput udara u Iraku, bili su ograničeni na terorističke ciljeve, a ne na vladu. Neke pretnje su bile indirektne – u mnogim slučajevima Tramp je jednostavno odbijao da isključi mogućnost napada.
Deo toga može se objasniti njegovim prihvatanjem tzv. „teorije ludaka“ u spoljnoj politici: idejom da delovanje kao nepredvidiv lider može navesti protivnike da popuste njegovim zahtevima.
Ali sve to odražava izrazito ratoboran pristup predsednika koji je već ove godine „napao“ dve zemlje (Iran i Venecuelu) i razmatra mogućnost napada na treću (Kubu).
Statistika dodatno pokazuje razmere tog pristupa:
Jedna od 13 zemalja
Tramp je do sada pretio ili napao 15 od gotovo 200 država u svetu.
Jedan od 11 ljudi
Te zemlje zajedno obuhvataju oko jedne jedanaestine svetske populacije, što znači da je približno svaki 11. čovek na svetu bar delimično pogođen strahom od mogućeg američkog napada.
Pet zemalja na Bliskom istoku
U regionu Bliskog istoka pretio je ili ciljao pet država.
Četiri kontinenta
Njegove pretnje i napadi obuhvataju zemlje na četiri od šest naseljenih kontinenata: Afriku, Aziju, Severnu i Južnu Ameriku (uz indirektne poteze prema Evropi kroz Dansku/Grenland).
Pet potencijalnih teritorijalnih ciljeva
Od 15 zemalja koje je pominjao u kontekstu sukoba, pet su teritorije koje bi potencijalno mogle biti uključene u SAD: Kanada, Kuba, Grenland, Panama (posebno Panamski kanal) i Venecuela.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


