Donald TrampFoto: EPA-EFE/WILL OLIVER / POOL

Šta povratak Trampa može da znači za Balkan? Na to pitanje u autorskom tekstu za DW odgovore pokušava da pruži nemački politikolog Aleksander Rotert.

Tri jugoslavenska rata iz 1990-ih – u Hrvatskoj (1991-95), Bosni i Hercegovini (1992-95) i na Kosovu (1999) – konačno su okončani pod vođstvom SAD. Otada mir garantuju dve vojne misije koje vode Evropska unija i NATO: jedna na Kosovu, druga u BiH. Međutim, situacija na Zapadnom Balkanu se već više od dve godine kontinuirano pogoršava.

Spirala nasilja počela je u decembru 2022. godine. Nakon što su predstavnici srpske manjine na Kosovu, po nalogu iz glavnog grada Srbije, Beograda, napustili institucije kosovske države – pravosuđe, policiju i administraciju – predsednik Srbije Aleksandar Vučić mobilisao je trupa na severnoj granici sa Kosovom.

Bivši nemački diplomata Volfgang Išinger optužio je Vučića da „glumi malog Putina“ i rekao: „Smatram da je nečuveno to kako Vučić i srpsko rukovodstvo raspiruju vatru. Krivicu za tu eskalaciju isključivo vidim u Beogradu.“

Vučić je, s druge strane, naglasio da će srpska vojska štititi srpsku manjinu u „južnoj srpskoj pokrajini“ – tako vlast u Beogradu još uvek naziva Kosovo, koje od 1999. godine više nije u sastavu odnosno pod kontrolom Srbije. Tokom 2023. godine situacija je eskalirala: u neredima u maju, srpski napadači povredili su 90 vojnika Kfora, misije NATO za očuvanje mira na Kosovu.

Skoro pa eskalacija na Kosovu

U septembru 2024. godine, u blizini pravoslavnog manastira Banjska na severu Kosova, došlo je do sukoba između srpskih paravojnih snaga i Kosovske policije. Četiri osobe su poginule, a desetine pripadnika srpske paravojske pod vođstvom Vučićevog čoveka od poverenja uspeli su da pobegnu u Srbiju. Ostavili su iza sebe arsenal modernog oružja iz skladišta vojske Srbije vredan milione, kojim može da se opremi više od sto boraca.

Izgleda da je tu bila planirana veća vojna operacija – možda s ciljem zauzimanja četiri opštine na severu Kosova, tamo gde srpska manjina čini većinu stanovništva u toj zemlji s albanskom većinom.

Pretnje Bosni i Hercegovini

Na dan 26. februara 2025. godine, zamenik premijera Srbije Aleksandar Vulin zapretio je još jednoj susednoj zemlji tokom posete Moskvi, kada je rekao: „Bosna nikada nije bila bliža svom kraju.“

Neposredno pre toga državni Sud BiH, osudio je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja političke funkcije Milorada Dodika, secesionističkog predsednika entiteta Bosne i Hercegovine, Republika Srpska.

Dodik je zapretio da bi presuda protiv njega mogla Bosni i Hercegovini da zada „smrtonosni udarac“. Predsednik RS optužen je da nije poštovao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je najviša institucija međunarodne zajednice u BiH i od kraja rata (1992-95) obezbeđuje mir u toj zemlji.

„Srpski izdajnici“

Dodik je nakon osude otišao korak dalje i inicirao donošenje niza zakona u Skupštini RS koji zabranjuju rad bezbednosnih i pravosudnih organa države BiH u RS. Ti zakoni su stupili na snagu prošlog petka (6. marta 2025), ali ih nisu poštovali svi nadležni organi. Zaposleni u sedištu Državne agencije za istrage i bezbednost (SIPA) nastavili su sa radom, dok su njihove kolege u kancelariji u glavnom gradu RS, Banjaluci, napustili radna mesta ne vrativši pritom službeno oružje.

Predsednik RS Dodik upozorio je da će svi oni koji ostanu u institucijama BiH biti tretirani kao „srpski izdajnici“. Dodik je tokom sastanka sa predsednikom Srbije Vučićem u Beogradu 6. marta takođe tvrdio da „Bošnjaci iz Sarajeva žele oružani sukob u Bosni“ kako bi se „osvetili Srbima“.

Šmit: „Prekoračena crvena linija“

Visoki predstavnik Kristijan Šmit odgovorio je 8. marta. On je za nemački radio Dojčlandfunk rekao da je Dodikov „napad na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“ „prekoračenje crvene linije“. Šmit je pozvao međunarodnu zajednicu da posveti više pažnje krizi u BiH. Visoki predstavnik prvi put je eksplicitno kritikovao ne samo Dodika, već i Vladu Srbije kojoj sada, kako je rekao, treba „jasno pokazati granice“.

Kako bi zaštitili memorijalni centar posvećen genocidu u Srebrenici od mogućih napadača, mirovne snage EU, Eufor, rasporedile su jedinice u tom gradu u istočnoj Bosni. U Srebrenici su u avgustu 1995. naoružani bosanski Srbi ubili preko 8.000 bosanskih Muslimana.

Vučić vlada sve više autokratski

U samoj Srbiji režim sve više pokazuje autokratske crte. Izbore u toj zemlji u decembru 2023. godine posmatrači nisu oceni ni kao fer, ni kao slobodne. Nevladina organizacija Hjuman rajts voč daje sumornu sliku slobode štampe.

Na indeksu slobode štampe Reportera bez granica, zemlja je pala sa 91. na 98. mesto – iza Tanzanije. Amnesti internešenel otkrio je da srpska vlada koristi ilegalni špijunski softver da bi špijunirala članove opozicije. Ali uprkos svojoj sve represivnijoj politici, Vučić je pod sve većim pritiskom.

Protesti u Srbiji sve veći

Protestni pokret mesecima potresa zemlju. Stotine hiljada ljudi demonstrira protiv korupcije u Srbiji, koju okrivljuju za urušavanje navodno rekonstruisane nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu. U nesreći 1. novembra 2024. poginulo je 15 osoba.

Protesti, u kojima su u početku bili uglavnom studenti, sada su se proširili na čitavo stanovništvo Srbije. Čak i glavne pristalice predsednika Vučića, penzioneri, u tome učestvuju u velikom broju. Sledeći masovni protest zakazan je za 15. mart.

Upozorenje iz SAD

Politički planovi predsednika Donalda Trampa za Zapadni Balkan još uvek su nepoznati. On je tamo ekonomski i privatno aktivan, preko svojih kompanija u Srbiji i Albaniji. Trampovo okruženje ne krije da je Beograd, saveznik Moskve, miljenik američkog predsednika u jugoistočnoj Evropi. Od kraja jugoslovenskih ratova, SAD su uvek bile te koje su na kraju rešavale mnoge male sukobe između država-naslednica. Shodno tome, veliki je i strah da to Vašington u budućnosti više neće činiti.

Pozitivno je upozorenje koje je američki državni sekretar Marko Rubio uputio Dodiku 8. marta: „Postupci predsednika RS Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i ugrožavaju njenu bezbednost i stabilnost… Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju tom opasnom i destabilizujućem ponašanju.

Republikanska kongresmenka En Vagner iz Misurija nazvala je Dodika na Iksu „brutalnim zločincem“ koji se mora zaustaviti: „U kontaktu sam sa Stejt departmentom SAD i mojim kolegama iz Kongresa da razgovaramo o tome kako administracija može da se suprotstavi Dodikovom očiglednom pokušaju da podriva mir u regionu“, poručila je Vagner.

S obzirom na to, malo je verovatno da bi sankcije američkog Ministarstva finansija Dodiku, koje su pooštravane od 2017. godine, sada mogle biti ukinute. Neprekidni pokušaji predsednika RS da zadobije naklonost američkog predsednika Trampa nakon njegovog ponovnog izbora očigledno nisu generisali željenu podršku njegovim pokušajima secesije.

Podrška Dodiku, međutim, stigla je od Trampovog poverenika Rudija Đulijanija 25. februara. Pozivajući se na Trampov moto „Učinimo Ameriku ponovo velikom“, on je tokom posete glavnom gradu RS Banjaluci nosio bejzbol-kapu sa natpisom „Učinimo [Republiku] Srpsku ponovo velikom“.

Ali Đulijanijev pokušaj da podrži Dodika završio se krajnje neprijatno: bivši gradonačelnik Njujorka je tokom intervjua 27. februara više puta nazvao predsednika Republike Srpske „Bosancem“. To je bilo vidno neprijatno za srpskog ultranacionalistu Dodika.

Aleksander Rotert (*1970) je autor i politikolog. Studirao je političke nauke i istoriju sa fokusom na međunarodne odnose i istoriju Jugoslavije. Radio je za OEBS, UN i EU između 1997. i 2016, uglavnom u BiH.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari