Volodimir ZelenskiFoto: EPA / GEORGE CHRISTOFOROU

Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je prekid vatre u Ukrajini tokom proslave Dana pobede 9. maja, u okviru devedesetominutnog telefonskog razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.

Danas je stigao odgovor Kijeva, javlja Ukrajinska pravda, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio je od svojih zvaničnika da razjasne detalje Putinovog predloga o prekidu vatre, a zauzvrat je predložio dugoročniju obustavu neprijateljstava.

„Naložio sam našim predstavnicima da stupe u kontakt sa timom predsednika Sjedinjenih Država i razjasne detalje ruskog predloga o kratkoročnom prekidu vatre“, objavio je Zelenski na društvenim mrežama.

Očekuje se dugoročni dogovor

Ukrajina teži miru i sprovodi potrebne diplomatske napore kako bi rat zaista privela kraju.

„Razjasnićemo o čemu se tačno radi — da li je to samo nekoliko sati bezbednosti za paradu u Moskvi ili nešto više“, naveo je Zelenski.

„Naš predlog je dugoročni prekid vatre, pouzdana i garantovana bezbednost za ljude i trajni mir.

Ukrajina je spremna da radi na tome u bilo kom dostojanstvenom i efikasnom formatu“, dodao je ukrajinski predsednik.

Kremlj: Putin spreman da proglasi prekid vatre 9. maja

Jurij Ušakov, jedan od ključnih Putinovih savetnika, objavio je juče da je Putin inicirao telefonski poziv sa Donaldom Trampom i rekao mu da je spreman da proglasi prekid vatre 9. maja. Tramp je kasnije u Ovalnom kabinetu istakao da dvojica lidera neko vreme nisu razgovarala i zapitao se da li je ruski predsednik to već objavio.

Američki predsednik je nakon razgovora otkrio detalje, ocenivši da je diskusija bila veoma dobra. Tramp je izrazio nadu da će rešenje za rusko-ukrajinski rat doći relativno brzo, te je dodao da je i on sam predložio Putinu kraći prekid vatre.

Oštar odgovor na rusku ideju stigao je i od ukrajinskog ministra spoljnih poslova. „Zašto ne sada? Zašto čekati do 8. maja?“, napisao je Andrij Sibiha na društvenoj mreži X.

„Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah da prekine vatru. Ukrajina je spremna da podrži potpuni prekid vatre i poziva Rusiju da ga odmah proglasi na 30 dana, a ne samo zbog parade“, poručio je Sibiha.

Parada u Moskvi bez teške vojne opreme

Jedan od najuočljivijih znakova promenjene ruske stvarnosti na frontu biće vidljiv na samom Crvenom trgu. Godišnja ruska vojna parada povodom Dana pobede održaće se bez teške vojne opreme poput tenkova, raketnih bacača ili artiljerijskih sistema.

Zvanično je rusko Ministarstvo odbrane kao razlog navelo „trenutnu operativnu situaciju“, ali analitičari tvrde da taj izostanak ukazuje na nedostatak opreme i bezbednosne brige. Nakon više od četiri godine intenzivnih borbi u Ukrajini, Rusija je pretrpela značajne gubitke u oklopnim vozilima i artiljerijskim sistemima.

Uz to, Moskva i dalje ostaje ranjiva na ukrajinske napade bespilotnim letelicama dugog dometa.

Privremeni prekid vatre mogao bi smanjiti opasnost od udara na glavni grad tokom jednog od simbolički najvažnijih događaja za Kremlj.

Politička poruka Vašingtonu i pritisak na Kijev

Putinov predlog prekida vatre pažljivo je politički tempiran. Iznošenjem ideje direktno Trampu, Kremlj pokušava da se predstavi kao strana otvorena za pregovore, istovremeno vršeći diplomatski pritisak na Kijev.

Ako Ukrajina odbije kratkoročno primirje, Kremlj bi mogao da je prikaže kao nespremnu za mir pred međunarodnom javnošću izvan Evrope.

Ruske snage i dalje trpe ozbiljne gubitke. Prema procenama zapadnih obaveštajnih službi, broj ruskih žrtava premašio je milion i dvesta hiljada. Privremena pauza u borbama omogućila bi preopterećenim ruskim jedinicama vreme za rotaciju, dopremu municije, popravku opreme i jačanje odbrambenih položaja nakon meseci iscrpljujućih borbi. Za vojne planere, čak i kratka operativna pauza ima značajnu vrednost.

Dan pobede ostaje najvažniji politički praznik u modernoj Rusiji i ima centralnu ulogu u Putinovoj ratnoj retorici.

Otkako je počela totalna invazija, Kremlj sve više povezuje rat u Ukrajini sa pobedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu, prikazujući sukob kao deo šire istorijske borbe protiv nacizma.

Slab odziv stranih lidera i kršenje ranijih primirja

Bez većeg proboja na frontu koji bi se mogao prikazati ove godine, Kremlj umesto toga pokušava da predstavi Putina kao globalnog lidera koji direktno pregovara sa Vašingtonom. Kontrast između prošlogodišnje agresivne promocije Dana pobede i ovogodišnjeg povlačenja pokazuje koliko se dramatično promenila pozicija Rusije.

Prošle godine ruski državni mediji snažno su promovisali dolazak 29 stranih lidera. Visoki gosti poput kineskog predsednika Sija Đinpinga i brazilskog predsednika Luiza Inasija Lule da Silve bili su najavljivani nedeljama unapred kako bi se pokazalo da zapadni napori za izolaciju Moskve ne uspevaju.

Ove godine atmosfera uoči 9. maja potpuno je drugačija, jer Kremlj još uvek nije zvanično objavio ko će od stranih gostiju uopšte prisustvovati paradi.

Rusija odbila poziv na primirje za Uskrs

Novi poziv Moskve na privremeni prekid vatre značajno se razlikuje od njenog odgovora na sličan predlog Volodimira Zelenskog od pre samo nekoliko nedelja.

Krajem marta 2026. godine, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je predlog ukrajinskog predsednika za uskršnji prekid vatre, navodeći da Moskva jeste zainteresovana za mir, ali ne i za prekid vatre.

Peskov je tada tvrdio da Kremlj nije video jasno formulisanu inicijativu, uprkos tome što je Kijev javno predstavio predlog i o njemu razgovarao preko američkih posrednika. Pored toga, Putinov 32-časovni prekid vatre za pravoslavni Uskrs početkom meseca prekršen je hiljadama puta, zbog čega posmatrači imaju vrlo malo poverenja u najnovije ruske predloge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.