Inicijative pojedinih političkih stranaka ovih dana o izmeni Statuta Grada Beograda i decentralizaciji vlasti, čime bi se omogućile veće nadležnosti opštinama, još jednom su pokrenule pitanje u javnosti koliko novca sada Grad izdvaja za opštine i da li je to njima dovoljno za funkcionisanje.

Budžet grada za ovu godinu je 98,7 milijardi dinara, što je za 14,4 milijarde manje nego 2012. godine, pa se to odrazilo i na davanja za opštine, koja su smanjena za 0,5 odsto u odnosu na prošlu godinu. Opštinama su ovoga puta pripale ukupno 11,2 milijarde dinara, od kojih je najviše otišlo Obrenovcu – 1,6 milijardi i Starom gradu – 1,2 milijarde dinara, a najmanje novca dobila je opština Sopot, svega 316 miliona dinara. Od centralnih gradskih opština najmanje je pripalo ne tako maloj opštini Voždovac – 463,8 miliona dinara. Većina opština novac će upotrebiti najviše za plate, infrastrukturne radove i dugove, a najmanje će biti za investicije.

Predsednik Skupštine opštine Novi Beograd Živan Obrenović rekao je za Danas da je ta opština već uputila zahtev Gradu za proširenjem nadležnosti, jer bi tako mogli više da pomognu svojim sugrađanima. Iz gradskog budžeta opštini Novi Beograd pripalo je nešto više od 575 miliona dinara, od čega im najviše odlazi za lične dohotke zaposlenih.

– Manjak nadležnosti koči planove. Radimo ono što možemo, kako bi naši sugrađani imali bolji život. Aktivnosti se pre svega odnose na popravljanje ulica i trotoara, otvaranje parkova za decu, održavanje reda i higijene, ali ako bismo imali veće nadležnosti, mogli bismo da planiramo i neke investicije. Samo jedan milion je sada planiran u te svrhe, što je nedovoljno – kaže Obrenović.

Rakovici ove godine pripalo je malo više od 536 miliona dinara, te su, kako kažu u toj opštini, morali da uvedu mere za racionalno trošenje. Uprkos smanjenom budžetu, kažu, nastaviće sa redovnim aktivnostima vezanim za škole, razvoj sporta, infrastrukturu i pomaganje mesnim zajednicama. S obzirom da su dobili najmanje sredstava, u opštini Sopot kažu da da će imati tek da prežive. Barajevo je jedna od opština koja je takođe dobila najmanje novca.

– Budžetom grada za ovu godinu za Barajevo je predviđeno nešto više od 367 miliona dinara, te smo programe morali da prilagodimo tome. Snalazimo se nekako, ali najveći problem je nedovoljno novca za komunalnu delatnost, jer mi imamo posebno komunalno preduzeće koje pokriva održavanje, a za šta ide dosta novca. Prenošenje većih nadležnosti na opštine dovelo bi do većih problema. Ovde bi preneli deo poslova administrativne prirode, kaže za Danas predsednica Opštine Barajevo Branka Savić. Upitana koliko bi decentralizacija vlasti pomogla Barajevu da ima veći budžet, Savićeva je rekla da to i ne bi bilo dobro, s obzirom na to da je Barajevo više poljoprivredna opština, da su prihodi od privrede mali, za razliku od nekih drugih opština u Beogradu.

Inicijativa za promenu Statuta grada

Pre nedelju dana predstavnici SNS, SPS i URS, Nebojša Stefanović, Aleksandar Antić i Vladimir Ilić, imali su sastanak na kome su se složili da je potrebno pokrenuti inicijativu za promenu Statuta Beograda i da se krene u proces decentralizacije, kako bi se opštinama omogućile veće nadležnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari