Jedan od problema na našim rekama je veliki broj čamaca, glisera i brodova za koje nema mesta u marinama, tako da su usidreni na mestima koja nisu bezbedna. Oko 20.000 plovila u našoj prestonici usidreno je u 39 marina, od kojih su neke u državnom, a većina u privatnom posedu i najviše ih ima na dunavskom, savskom i zemunskom keju.

Iz godine u godinu sve je izraženija potreba za novim i većim marinama. U planu Parking servisa je proširenje marine Ada Ciganlija u Čukaričkom rukavcu. Taj obiman investicioni poduhvat obezbedio bi 600 novih vezova za plovila svih kategorija i 430 mesta za plovila na suvom. Takođe, u okviru te marine postojalo bi i 40 mesta u zatvorenom hangaru i pumpa za plovila.

– Puni smo do maksimuma – kaže Nebojša Filipović, stručni saradnik za poslove internog saobraćaja, rečnog prevoza i marine JP Ada Ciganlija. – Naš kapacitet od 400 čamaca odavno je popunjen. Ova najuređenija marina radi tokom cele godine, a prosečna cena veza je 1.400 dinara mesečno, a za veće brodove plaća se 1,5 mesto – navodi za Danas Filipović. Svaki član marine dužan je da sklopi ugovor sa JP Ada Ciganlija. U ovoj marini u čukaričkom rukavcu, plovila su pod stalnim nadzorom čuvarske službe, a postoje klupe za odmor, toalet, javna česma, roštilj i parkić za decu.

– Cene vezova u marini Vidra su od 20 do 60 evra, u zavisnosti od veličine broda i toga da li vlasnik koristi vodu, struju i benzin. Kod nas ima još svega nekoliko slobodnih mesta, a naš kapacitet je 120 čamaca – kaže Boban Glišić, vlasnik marine „Vidra“.

Problem svih marina na obe reke jeste snabdevanje gorivom. Desetine hiljada čamaca na našim rekama nemaju gde da napune rezervoare, jer ne postoji nijedna pumpa za gorivo. Čak i posade Rečne policije rezervoare pune ručno. U magacin ispod Brankovog mosta dolazi cisterna sa benzinom.

– Gorivo ručno prenosimo sa pumpe udaljene 200 metara od naše marine – napominje Ilija Stefanović, predsednik sportskog udruženja marine „Lepi Mika“. – Kod mene već dve godine nema mesta za nova plovila, a ovo je udruženje privatnog karaktera i predviđeno je samo za glisere. Obezbeđen je video nadzor 24 sata, voda, struja, kao i priključak za internet – dodaje Stefanović.

Osim manjka mesta za čamce i brodove u marinama, veliki problem su i zimovnici, koje ne poseduju sve marine. Travnjaci za smeštanje plovila preko zime obezbeđuju se preko Gradskog zelenila. Čamci iz marine Dorćol premešteni su na druga pristaništa, a u planu je izgradnja nove marine. Projekat vredan 160 miliona evra, čiji je investitor kompanija Engel marina Dorćol, takođe bi pomogao u rešavanju problema manjka mesta za plovila i predviđen je za oko 150 čamaca, manjih brodova i jahti sa mestima za vezove. Nova marina predstavljala bi pravu turističku atrakciju i početak uređenja Dunavskog amfiteatra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari