Istraživanje: U Srbiji uvedene najdrastičnije mere tokom epidemije 1Foto: Beta/Saša Đorđević

Ograničenje prava na slobodu kretanja građana Srbije koje su odredili predstavnici vlasti Srbiji u cilju sprečavanja širenja zaraze od korona virusa jedno je od najdrastičnijih u Evropi…

…pokazuje analiza Beogradskog centra za ljudska prava o merama ograničenja i zabrane slobode kretanja u evropskim zemljama.

Kako se navodi tokom vanrednog stanja ograničena su brojna ljudska prava građana Srbije garantovana Ustavom i ratifikovanim međunarodnim ugovorima.

Analiza je pokazala da je za vreme pandemije COVID-19 u u Evropi: u 69 odsto država uvedena mera koja ograničava slobodu kretanja, u 18 odsto država uveden policijski čas, a u 15 odsto država uvedena mere koje dodatno ograničava slobodu kretanja starijih osoba.

Vanredno stanje koje je u Srbiji uvedeno 15. marta ukinuto je posle 53 dana odlukom Narodne skupštine usvojenom 6. maja. Tokom vanrednog stanja ograničena su brojna ljudska prava građana Srbije garantovana Ustavom i ratifikovanim međunarodnim ugovorima, tvde u Beogradskom centru za ljudska prava.

Pravo građana Srbije koje je u najvećoj meri bilo ograničeno svakako jeste sloboda kretanja. Beogradski centar za ljudska prava podneo je Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti Uredbe o merama za vreme vanrednog stanja kao i Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja na teritoriji Republike Srbije.

Beogradski centar za ljudska prava analizirao je na koji način i u kojoj meri su evropske zemlje ograničile pravo na slobodu kretanja u cilju sprečavanja širenja zaraze, a rezultati pokazuju da mere ograničenja i zabrane slobode kretanja građana Srbije predstavljaju svakako jedne od najdrastičnijih u Evropi.

Česte izmene obima i vremenskog ograničenja zabrane kretanja kao i nelogičnosti sleda uvođenja i otklanjanja mera stvorili su konfuziju među građanima koji su često imali problem da svoje ponašanje/postupanje usklade sa važećim merama ograničenja o čemu govore i brojni slučajevi u kojima su građani kažnjavani zbog kršenja mera zabrane kretanja.

U beogradskom centru za ljudska prava ističu da ostaje otvoreno pitanje da li su ovako stroge mere ograničenja i zabrane kretanja bili neophodno potrebni kako bi se postigao cilj – suzbijanje širenja virusa COVID-19 odnosno da li bi isti rezultat bio postignut merama kojima se u manjoj meri zadire u prava građana, kao i da li je država u ovom slučaju postupila suprotno Ustavu i odredbama međunarodnog prava.

Istraživanje: U Srbiji uvedene najdrastičnije mere tokom epidemije 2

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari