Svaki orden, diploma ili nagrada, koju uruči neka od eparhija, stoji pod plaštom Sinoda Srpske pravoslavne crkve i ne može se dodeljivati bez njihovog odobrenja, smatraju sagovornici Danasa. Nijedno zvanično eparhijsko priznanje ne može da prođe bez odobrenja SPC, iako je jedino zvanično odlikovanje koje dodeljuje SPC – Orden Svetog Save, dok ostala znamenja, poput „Belog anđela“, dodeljuju vladike u okviru svojih eparhija.


Mileševska eparhija, na čelu sa vladikom Filaretom, između ostalih, u petak je odlikovala patrijarha Irineja, episkopa bačkog Irineja, zatim zvorničko-tuzlanskog Vasilija (Kačavendu), kao i potpredsednika Vlade Srbije Ivicu Dačića. Ipak, negodovanje javnosti najviše je izazvalo odlikovanje vladike vranjskog Pahomija, koji je bez ikakvog obrazloženja dobio „Belog anđela“, a u narodu je jedan od najnepopularnijih vladika, jer mu je suđeno zbog navodnih bludnih radnji nad četvoricom dečaka.

Činjenicu da se SPC još nije oglasila povodom ovog odlikovanja, niti obrazložila razloge zbog kojeg mu je ono uručeno, sagovornici Danasa objašnjavaju pokušajem „pranja“ vladikine biografije.

Sociolog religije Mirko Đorđević smatra da je pokušaj SPC neuspeo, što pokazuje i njihovo ćutanje, odnosno nereagovanje na jednoglasnu osudu javnosti.

– Nakon završetka procesa koji je vođen protiv Pahomija, i oslobađajuće presude 2006. godine, SPC se tada oglasila da je to za njih završena priča i da je vladika nevin. Činjenica da je proces okončan zbog zastarevanja slučaja ukazuje da je to bio politički proces – ukazuje Đorđević. Naš sagovornik smatra da određeni politički pritisci i dalje postoje, iako je u međuvremenu došlo do smene političke garniture, jer je oslobađajuća presuda doneta u vreme vlade Vojislava Koštunice.

Advokat Aleksandar Stojković, koji je zastupao dečake u slučaju protiv Pahomija, podseća da je i pored oslobađajuće presude iz 2006, Vrhovni sud Srbije u oktobru 2007. konstatovao da je tokom suđenja bilo povreda pravne procedure i da su presude donete nezakonito, u korist okrivljenog.

– Pravni apsurd je da se na pravosnažnu odluku nije mogla uložiti žalba, a konstatacija Vrhovnog suda Srbije predstavlja „Pirovu“ pobedu, odnosno priznanje da su dečaci bili u pravu – ukazuje Stojković. On dodaje da bi za dečake, koji su sada momci i neki od njih formiraju porodice, ponovno otvaranje slučaja bio bolan proces, koji bi probudio stare rane.

– Neki od njih su u inostranstvu, koliko toliko pokušavaju da vode normalne živote. Nakon torture, višegodišnjeg ispitivanja i pričanja iste priče, prolaska kroz psihološko veštačenje, optužbi da su strani plaćenici… ne žele da se vraćaju na staro – naglašava Stojković.

U isto vreme, od 22 zakazana glavna pretresa, 11 ih je odloženo zbog navodne bolesti Pahomija, službenih obaveza, odsutnosti advokata… Od aprila 2003. do aprila 2004. svi pretresi u sudu su odlagani.

Iako je ogorčen dodelom ordena Pahomiju, Stojković kaže da je tako nešto i očekivao, „posebno što je odlikovanje dodelio Filaret, koji je bio svedok na strani Pahomija, pružajući mu alibi“.

Ni vladika Filaret ni Pahomije nisu juče bili dostupni za komentar. 

Slučaj

Protiv vladike vranjskog Pahomija, početkom 2003. podnete su krivične prijave zbog sumnje da je izvršio bludne radnje nad četvoricom dečaka. Suđenje je završeno 6. marta 2006. kada je vladika oslobođen svih optužbi. Veće Opštinskog suda u Nišu, kome je predsedavala Katarina Ranđelović odbacilo je optužbe za seksualno zlostavljanje maloletnika iz 1999. i 2000, jer je nastupila apsolutna zastarelost, dok je za druga dva dela protiv druge dvojice maloletnika, iz 2001. i 2002. godine, oslobodilo optuženog. Sudija Ranđelović tada je izjavila da postoji „određeni stepen osnovane sumnje, ali ne i izvesnost da je vladika izvršio dela koja mu se stavljaju na teret“. Okružni sud u Nišu je 10. maja iste godine odbio kao neosnovanu žalbu opštinskog tužioca, čime je oslobađajuća presuda postala pravosnažna.

Advokat Aleksandar Stojković pokrenuo je zahtev za zaštitu zakonitosti „zbog grubih povreda više međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i pravima deteta“, koji je Vrhovni sud Srbije usvojio u oktobru 2007. konstatujući da je „tokom suđenja bilo pravnih povreda i da su presude donete nezakonito, u korist okrivljenog“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari