Dragana Đorđević: Maske bez značaja u odbrani od zagađenja vazduha požarom u Vinči 1Foto: BETAPHOTO/MILOS MISKOV/DS

Čestice koje se oslobađaju u sagorevanju tokom požara na deponiji mogu da sadrže mnoge toksične komponente koje direktno ulaze u krvotok putem pluća i kože, tako da nošenje maske nema značaja u ovoj situaciji, izjavila je FoNetu naučna savetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Dragana Đorđević.

Ona je u serijalu razgovora Vidokrug objasnila da su tokom požara na deponiji Vinča izmerene vrednosti koncentracije štetnih čestica prelazile osam do 16 puta vrednost tolerancije, koja iznosi 20 mikrograma po metru kubnom, odnosno 10 koliko savetuje Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

Pozivajući se na podatke naučnih istraživanja koje predstavlja SZO, Đorđević je istakla da zagađenje iz vazduha koje dospe u krvotok može izazvati zastoje srca, često sa fatalnim ishodom, ali i kidanje sinapsi u mozgu, snižavanje inteligencije i ubrzavanje nastanka i progresa Alchajmerove bolesti.

„Novi elementi ili toksične supstance se gomilaju u pojedinim organima i vremenom predstavljaju aktivacione centre za pokretanje najtežih bolesti poput kancera, galopirajućih leukemija i drugih“, naglasila je naučnica.

Sama ova deponija svojom veličinom i sastavom otpada sigurno će ostaviti posledice na životnu sredinu, rekla je ona i precizirala da čak i kada bude zatrpana, biće kontaminiranja podzemnih voda koje su resurs pijaće vode.

Zatrpavanjem će se smanjiti oslobađanje biogasa, što znači da organski otpad neće biti direktno izložen atmosferskim prilikama, ali pod visokim temperaturama će se ubrzano izdvajati metan i biogas koji se pali i koji je izazvao požar na ovoj deponiji, napomenula je Đorđević i dodala da će se taj proces dešavati i dalje, ali u manjoj meri.

Prema njenim rečima, ako plan spalionica bude da se smeće samo spaljuje, a ne koristi se kao resurs za neke nove proizvode, uticaj na životnu sredinu će biti veći.

„Ukoliko uđemo u proces rešavanja otpada kako to civilizovane zemlje rade, pre svega sa razvrstavanjem i sa velikom količinom onog otpada koji može ponovo da se vrati u neke korisne svrhe, onda će ostatka smeća biti manje, pa će i posledice spaljivanja biti manje“, zaključila je Dragana Đorđević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari