Hrvatsko nacionalno vijeće: Ružić da povuče udžbenike iz srpskog jezika 1foto FoNet/Instagram predsednika Srbije

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji zatražilo je od ministra prosvete Branka Ružića da hitno povuče udžbenike za srpski jezik u kojima se „negira postojanje hrvatskog jezika, a samim tim hrvatskog naroda u celini“.

Da li će ministar reagovati pitali smo nadležne u Ministarstvu prosvete u tri navrata, ali oni ni juče nisu odgovorili.

U dopisu Ministarstvu prosvete, u koji je Danas imao uvid, HNV, kao krovna organizacija hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ukazuje da je mišljenje Odbora za standardizaciju srpskog jezika o statusu hrvatskog jezika višestruko diskriminišuće i štetno, te se pored otvorenog negiranja postojanja jedne manjine i njenog jezika, krše i ključni zakoni Republike Srbije i međunarodni standardi iz oblasti zaštite manjina.

„Od Vas tražimo aktivno postupanje s obzirom na ovaj slučaj, te da Vaše Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, s kojim je HNV u Republici Srbiji uvijek imalo konstruktivnu suradnju, jasno ukaže kako su ovakva postupanja pojedinih institucija nedopustiva.

Udžbenike je neophodno povući jer su navedeni sadržaji u njima štetni i za sveukupne međunacionalne odnose u našoj domicilnoj državi, pored toga što je postupanje spomenute institucije za nas kao građane Republike Srbije hrvatske nacionalnosti uvrjedljivo. Cilj nam je u zajedništvu s najrelevantnijim institucijama graditi prikladne multikulturalne politike i doprinositi što boljem i kvalitetnijem suživotu, stoga očekujemo jasnu i hitnu reakciju Vašega ministarstva“, navodi se u dopisu Branku Ružiću koji je potpisala predsednica HNV Jasna Vojnić.

Podsetimo, hrvatski politički vrh, kao i predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji su oštro reagovali nakon što je otkriveno da se u nekim udžbenicima za srpski jezik za osmi razed osnovne škole našla informacija da hrvatski ne spada u grupu južnoslovenskih jezika, već samo srpski, slovenački, bugarski i makedonski.

Uz srpski jezik je data napomena Odbora za standardizaciju srpskog jezika da „Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogoski“.

Ovakva podela južnoslovenskih jezika se našla u više novih udžbenika za srpski za osmi razred, dok su u prethodnim izdanjima u toj grupi bili hrvatski i bosanski, odnosno bošnjački (u zavisnosti od izdavača).

Upravo zbog različitog pristupa autora, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja se obratio Odboru za mišljenje, kako bi zauzeli jedinstven stav pri pregledanju udžbenika.

Međutim, u jednom od odobrenih udžbenika podela južnoslovenskih jezika se eksplicitno ne pominje, ali je data mapa na kojoj su u toj grupi sve bivše jugoslovenske republike.

Status hrvatskog kao južnoslovenskog jezika nesporan je i u važećim knjigama za srednje škole, kao i nekim gramatikama za osnovce.

Tako su pojedini autori udžbenika u fusnoti naznačili da srpski/hrvatski/bosanski(bošnjčaki) imaju istu dijalekatsku osnovu, da se njihovi govornici lako razumeju, ali su devedesetih godina 20. veka proglašeni različitim književnim jezicima.

U udžbeniku jednog izdavača piše da je posle 1991. srpskohrvatski kao termin za nekadašnji zajednički književni jezik prestao da se upotrebljava, te da su se Srbi vratili terminu srpski jezik, kod Hrvata je ostao samo naziv hrvatski, a naziv bošnjački jezik se vezuje za Bošnjake.

Kako je naš list pisao, HNV je povodom spornih udžbenika zatražio i reakciju ministarke za ljudska i manjinska prava Gordane Čomić, zaštitnika građana Zorana Pašalića i poverenice za zaštitu ravnopravnosti Brankice Janković.

Do sada su reagovali Pašalić, koji je pokrenuo postupak kontrole Ministarstva prosvete i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, kao i Janković, dok iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nismo juče dobili odgovor hoće li Čomić nešto preduzeti.

U HNV je nezvanično rečeno Danasu da nisu dobili odgovore na zahteve koje su uputili pomenutim institucijama.

U prosvetarskim krugovima se spekuliše da bi reakcija domaćih institucija mogla da usledi tek nakon intervencije predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je, podsetimo, prošle nedelje o ovoj temi razgovarao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i obećao da će videti „o čemu se tu radi“.

Mediji su preneli da je Vučić objasnio Plenkoviću da nije reč o uvredi, već o podeli jezika koju je ustanovila SANU. Međutim, Izvršni odbor Akademije ogradio od mišljenja Odbora za standardizaciju srpskog jezika, napominjući da Odbor nije deo SANU i da se nisu o ovoj temi ni izjašnjavali.

„Naravno da ćemo pogledati i videti o čemu se radi i ako smo napravili grešku ispravićemo, jer bi to bio fer odnos prema Hrvatima građanima Srbije i našem susedima. Isto tako se nadam da će biti manje ulica Miletu Budaku u Hrvatskoj, čoveku poznatom po izjavi da bi trećinu Srba trebalo proterati, trećinu pobiti, trećinu pokatoličiti, jer je to evropska vrednost“, preneli su mediji Vučićeve reči, kojima je, prema interpretaciji tablioda bliskih vlasti on „sasuo istinu u lice Plenkoviću, pa očitao lekciju Zagrebu zbog sramnog čina“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.