U anketi sprovedenoj u bibliotekama Zlatiborskog okruga, koja se odnosila na izdavače čije knjige profesionalni bibliotekari najčešće preporučuju deci, od deset knjiga čak sedam je bilo iz Izdavačke kuće „Kreativni centar“. Deca ih prosto obožavaju. To je, bez sumnje, veliki kompliment i dobar povod za razgovor sa Ljiljanom Marinković, direktorkom „Kreativnog centra“.

– „Kreativni centar“ je izdavačka kuća specijalizovana za izdanja namenjena deci i odraslima koji se bave decom. Počeli smo kao porodično preduzeće, izdajući edukativne slikovnice i radne materijale namenjene predškolskoj i osnovnoškolskoj deci, ali se vrlo rano ukazala potreba da svoj program proširimo i na priručnike namenjene roditeljstvu i kreativnoj nastavi, zatim i na književnost namenjenu svim uzrastima. Pre nešto manje od deset godina započeli smo i sa izdavanjem udžbenika. Trudimo se da svojim knjigama damo kompetentne odgovore na sve važne aspekte odrastanja. Smatramo da na taj način pomažemo mladima da se bolje snađu u svetu koji ih okružuje, kaže Marinković.

l Čime se „Kreativni centar“ razlikuje od drugih izdavačkih kuća koje se bave književnošću za decu?

-Uvek smo se trudili da se bavimo provokativnim temama, ne zaobilazeći ni one najosetljivije. Iskustvo je pokazalo da je za mnoge teme humor dobar most, pa su među našim najpopularnijim izdanjima upravo knjige koje na humorističan način tretiraju važna pitanja roditeljstva i odrastanja: „Seks za početnike“, „Klopke za roditelje“, „Disciplina bez batina“. Mnogi roditelji su nam se javili pismima zahvalnosti povodom knjige o seksu – po njihovim rečima, ona je učinila da se o toj važnoj temi u njihovim porodicama progovori bez stida. Uspeh te knjige u svetu govori da je potreba za ovom vrstom mosta univerzalna. Druga važna karakteristika našeg izdavačkog programa je to što angažujemo mnogo domaćih autora. Danas je to, verovali ili ne, prilična retkost.

l Koji su naslovi posebno popularni?

– „Kreativni centar“ je još na početku svog rada, pre više od 20 godina, postao poznat kao izdavač edukativnih knjiga, a takve knjige su i danas okosnica našeg izdavačkog programa. Zato su među našim najprodavanijim naslovima radne sveske i priručnici koji zajedno čine pravu malu paralelnu školu uz koju se brže, lakše i zanimljivije uči, a zatim razni duhoviti popularnopsihološki priručnici. Potvrdu da je to dobar put daju nam brojni prevodi naših knjiga na strane jezike. U moru knjiga koje se u svetu objave svake godine uopšte nije lako biti primećen. Neka od njih doživela su više desetina prevoda na razne jezike, od Vijetnama do Kolumbije, Kine ili Brazila, poput „Seksa za početnike“, „Knjige za svaku devojčicu“, edicije“ Šta sve Ana zna“, „Malih kućnih ogleda“. To ne donosi veliki novac, ali je ogromna satisfakcija.

l Koji je uzrast posebno inspirativan i kome se „Kreativni centar“ obraća?

-Još kad smo počinjali, opredelili smo se da se borimo za pametne, duhovite i lepe knjige i mislim da smo do danas u tome uspešno istrajali. Time se rukovodimo bez obzira na to o kom uzrastu čitalaca je reč. Svaka vrsta knjiga donosi posebne izazove – slikovnice za sasvim malu decu moraju biti i knjiga i igračka, nešto što će podstaći dečju igru – kao što je naša edicija Preklapalice; edukativne knjige moraju da budu tako oblikovane da učenje bude podsticajno, kao što je to u našoj seriji Saznaj i probaj; književnost na svim uzrastima mora biti kvalitetna, savremena, ne sme biti samo proizvod, a za to su najbolji primer knjige Dejana Aleksića, Vesne Aleksić, Vlade Andrića, Jasminke Petrović; knjige o roditeljstvu moraju promovisati ideje u duhu ovog vremena i voditi ka stvaranju boljih odnosa u porodici, kao što to čine knjige Nevene Lovrinčević.

l Bili ste jedini izdavač iz Srbije na Sajmu knjiga u Bolonji. Kakve su vaše impresije?

-U svetu se objavljuje ogroman broj knjiga za decu pa su i trendovi vidljiviji nego što je to slučaj kod nas, a glavno mesto za prikazivanje svega novog je Sajam dečje knjige u Bolonji, čije je 50.jubilarno izdanje upravo završeno.Mi se ne trudimo da po svaku cenu pratimo trendove, ali neke tendencije su toliko jake da ih ne možete zaobići. U ovom trenutku zanimljiva je dominacija radnih svezaka sa nalepnicama za decu mlađeg uzrasta – ovaj jednostavni vid interakcije zamenio je u godinama krize neke skuplje i komplikovanije knjige.Kada je reč o literaturi za starije uzraste, primetna je popularnost dela sa temom distopije – radi se o knjigama koje govore o svetu nakon ekoloških i sličnih katastrofa, imaginarnim totalitarnim društvima i drugim sredinama lošim i opasnim za život. U najavama novih knjiga ova tema je u poslednje vreme dobila status žanra.Takođe, i dalje je živa debata o odnosu klasičnih i elektronskih knjiga. U jednom momentu činilo se da će elektronska knjiga vrlo brzo sve preplaviti, ali oblast knjiga za decu ipak ima neke svoje posebne zakonitosti koje, izgleda, idu na ruku klasičnim, papirnim izdanjima.

l Kakva je saradnja sa školama, odnosno koliko se uspešno mogu nametnuti udžbenici?

-Izdavanje udžbenika je tek u poslednjoj deceniji otvoreno za sve izdavače. Čini nam se da je to otvaranje tržišta dovelo do podizanja kvaliteta udžbenika, što se vidi i na sadržaju i na tehničkoj opremi knjiga iz kojih deca sada uče. Međutim, pravljenje udžbenika je veoma dug, skup i komplikovan proces za koji su potrebni timovi ljudi i za koji su jako važni stabilni uslovi na tržištu. Mi se svi nadamo da će nadležna ministarstva učiniti sve da se ta stabilnost poveća. Škole su za izdavače u tom poslu izuzetno važan partner – one učestvuju u procesu provere knjiga koje su u pripremi, mnogi iskusni nastavnici su naši autori, recenzenti, redaktori. U tom smislu naša saradnja sa školama je višestruka i kreativna.

Raskorak između života dece i književnosti

* Kakva je generalno dečja književnost kod nas?

-Često primećujemo raskorak između stvarnog života dece i književnosti za decu. Retki su pisci koji pokušavaju da otvoreno pogledaju u svet savremenog deteta. Ni čitaoci nisu uvek spremni za taj otvoreni pogled. Mi uporno tragamo za takvim književnim glasovima i veoma smo ponosni što je nekolicina naših najboljih pisaca izabrala „Kreativni centar“ za svoju kuću. Prepoznatljivosti „Kreativnog centra“ mnogo je doprineo najpre Simeon Marinković, osnivač naše kuće i autor brojnih slikovnica, a razvio je ilustrator Dobrosav Bob Živković. Veoma smo ponosni na činjenicu da gotovo da nema domaćeg ilustratora koji nije radio za nas – mislimo da su napori naše kuće da održi dobro ilustrovanu domaću knjigu pomogli mnogim ilustratorima da se opredele baš za taj posao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari