U promene treba da se uključi svaki član redakcije, ne samo pojedinac 1Foto: Pexels/Negative Space

Brz razvoj tehnologija, munjevit protok informacija, ukus nove publike i besplatan sadržaj samo su neki od izazova sa kojima su današnji mediji suočeni.

Kako inovacije utiču na poslovanje i da li su mediji spremni da se nose sa promenama, razgovaralo se danas na forumu „Inovacije u medijima – kako se prilagoditi, zaraditi i opstati“ koji je organizovala Asocijacija medija.

Kao jedan od glavnih alata za ocenu uspešnost plasiranog medijskog sadržaja koristi se analitika, koja, kako kaže Zoran Stanojević, urednik portala RTS-a, ima i svojih mana.

– Smrt bilo koje javne ličnosti donosi veliku čitanost. Kod medija kojima je čitanost glavni parametar takve vesti se vrte danima i izbacuju ih na desetine. Idealno je da nam analitika pokazuje kako društvo diše, a mi da nastojimo da mu dajemo delimično šta društvo traži, ali bez podilaženja. Analitiku bi trebalo da koristimo za pretpostavljanje toga šta bi korisnika našeg portala zanimalo.

Stanojević smatra da se problem u kvalitetu sadržaja javlja jer na tržištu postoji veliki broj medija koji koncentraciju kvalitetnih novinara razvodnjava, te da bi novinarstvom trebalo da se bave samo oni kojima je to primarna profesija, a ne most između jedne i druge karijere.

Pored toga, stava je da se novinari plaše samo negativne promene, te da novinar koji pokazuje otpor prema promeni nema više ozbiljnu ambiciju da se bavi svojim poslom.

Kada je reč o prognozi za naredni period u koji mediji koračaju, Stanojević kaže da će biti teško, nedovoljno dobro plaćeno, ali da će se ipak nekako snalaziti i ostajati u tom poslu zbog ubeđenja da je rešenje opipljivo blizu ako bi se društvo bar malo promenilo.

Jelena Petrović, zamenica urednika portala N1, rekla je da je prednost ovog portala to što se prilikom odabira tema fokusiraju na one „životnije“ uz pružanje šire slike, ali da je izazov koji ih očekuje kako adaptirati sadržaj da bude prijemčiv generaciji Z.

– Izazov pred kojim se nalazimo jeste kako mlađim generacijama prilagoditi hard core info sadržaj. Oni obraćaju pažnju na vizuel i storiteling. Redakcije moraju da budu veće i bolje podržane tehnološki. Ali u inovacijama svako treba da zadrži identitet svog medija.

Direktor Smartocto Insight Dejan Nikolić takođe je stava da treba odrediti šta određenu fokusnu grupu zanima i usredsrediti se na kreiranje tog sadržaja. Iako ističe da je analitika nezaobilazna stavka kada je praćenje uspešnosti u pitanju, upozorava da sa njom treba biti oprezan posebno jer su klikbejtovi nešto što je uzelo maha a podiže krivu.

– Analitika je kao vatra koja može da te ogreje, a može da ti spali kuću – mediji spaljuju svoje kuće.

Kako u domaćim medijima uglavnom ne postoji kadar koji se bavi isključivo analitikom, Pavle Zlatić, medijski ekspert IREX-a, mišljenja je da bi o uvođenju novih radnih pozicija trebalo razmisliti.

– Deo analitike mogao bi da bude novo radno mesto, a o tome se malo priča. Postoje ljudi koji se bave samo prodajom, analitikom, uređivanjem, a kod nas sve te poslove obavlja vlasnik medija. Mislim da je sa naše strane važno to da popravimo, da postoje radna mesta koja bi se bavila razvojem poslovanja.

Zlatić je dodao i da mediji u Srbiji jesu spremni za inovacije koliko i mediji napolju, ali da jedan od najvećih zadataka predstavlja pronalaženje načina da inovacije ne budu bacanje resursa. Pored toga, on ističe da to što kaskamo za nekim svetskim medijima ima svoju prednost – otvara se prilika za uviđanje gde drugi greše i učenje kako da te greške ne ponovimo.

Mihailo Ponjavić, direktor prodaje Euronews-a, u Srbiji kazao je da mu se čini da će mediji možda pre evoluirati u televizije nego u veb sajtove, kao i da svaki sadržaj ima svog konzumenta ma kom trendu bio ili ne bio prilagođen.

Da je moguće napraviti sintezu između IT industrije i medijskog sistema ukazao je Vitomir Ognjanović, direktor Južnih vesti, navodeći da će u budućnosti mesto za neke medije postojati ali za neke neće.

Pored pomenutih, na forumu su se obratili putem videa urednici svetskih medija, ističući da u promene treba da bude uključena cela redakcija a ne pojedinac, da ne treba tražiti jedno veliko rešenje za problem već više alternativnih i izlagati ih testiranju, kao i da glavna misija inovacija jeste širenje publike putem društvenih mreža.

Da je tema inovacija u medijima neiscrpna i zbog svoje specifičnosti i dinamičnosti zahteva konstantna razmatranja i preispitivanja, zaključio je moderator Bojan Cvejić, direktor i urednik portala Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari