Jeziv prizor: U blizini Selenče uginulo pet orlova belorepana, strogo zaštićenih vrsta ptica 1Foto: Željko Marinković

U atarima Selenče u opštini Bač, od trovanja je stradalo pet orolova belorepana, strogo zaštićene vrste ptica. Pretpostavlja se da su otrov podmetnuli nesavesni građani koji su tako želeli da se reše predatora ili životinja koje smatraju štetočinama. Pored orlova, nađena su i uginula tri psa i dve lisice.

Kako kažu stručnjaci za Danas, orlovi su verovatno jeli lešine otrovanih predatora.

Željko Marinković, šef šumske uprave Plavna JP “Vojvodinašume”, koji je bio na terenu kada su lovci pronašli orlove, kaže da je verovatno reč o jakom otrovu.

“Počinitelj se još ne zna, možda je neko od poljoprivrednika ili neko treći. Na teren su izašli policija, pokrajinske inspekcije i Pokrajinski zavod zazaštitu prirode. Uviđaj je obavljen, a životinje su odnete na analizu. Čekamo rezultate. Ti orlovi su bili u našoj šumi, a nađeni su na poljoprivrednom zemljištu udaljenom dva, tri kilometra od nje. Potrebno je da se ljudi edukuju, da shvate koliku štetu prave životinjama i prirodi bacanjem ovakvih otrova“, rekao je Marinković.

Kako dodaje, oni pokušavaju protiv toga da se bore koliko mogu, održavaju hranilice za orlove u Specijalnom rezervatu prirode “Gornje Podunavlje” gde ptice mogu da se hrane, smanjujući tako mogućnost trovanja.

Jeziv prizor: U blizini Selenče uginulo pet orlova belorepana, strogo zaštićenih vrsta ptica 2
Foto: Željko Marinković

Meštani ovog sela sa kojima smo razgovarali pretpostavljaju da je reč o jakom otrovu; furadanu, od koga često stradaju zaštićene životinjske vrste.

Moguće je kažu i da je neko bacio otrovanog psa u prirodu i tako ostavio divljim životinjama hranu sa kojom će se i same potrovati.

Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije od 2000. do danas, u Srbiji je od posledica trovanja stradalo 104 orlova belorepana. Od 2000. do 2021. otkriven je 321 slučaj trovanja u kojima je stradalo preko 2.070 jediniki ptica.

Nastradale ptice uglavnom su kolateralna šteta otrova namenjenih drugim vrstama koje pojedini ljudi smatraju štetočinama.

“Trovanje u Srbiji ne bi bilo svakodnevica ukoliko bi nadležne institucije radile svoj posao, pronalazile počinioce i kažnjavale ih zakonom predviđenim kaznama. Narod koji voli svoju zemlju ne dopušta da njene prirodne vrednosti nestaju pred njegovim očima ostavljajući budućim generacijma pustoš”, rekli su iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Jeziv prizor: U blizini Selenče uginulo pet orlova belorepana, strogo zaštićenih vrsta ptica 3
Foto: Željko Marinković

Kako dodaju, ako ste naišili na uginulu pticu u neprirodnom položaju tela, glavom okrenutu ka tlu, sa zemljom na kljunu, zgrčenim i zaprljanim kandžama, gotovo sigurno se radi o ptici stradaloj od posledica trovanja. Slučaj se može prijaviti putem sajta poslednjilet.rs.

Furadan odnosno karbofuran, od kog najčešće stradavaju životinje je ranije tretiran i vođen kao bojni otrov, nakon toga se koristio u tretmanima zaštite duvana dok nije konačno zabranjen.

Karbofuran deluje na centralni i periferni nervni sistem, blokira prenos nervnih impulsa, izaziva paralizu mišića i dovodi do brze smrti. U Srbiji je od 2014. godine zabranjen promet i primena sredstava za zaštitu bilja koji sadrže aktivnu supstancu karbofuran.

Srbija je jedno od najvećih staništa ptica u ovom delu sveta

Naša zemlja jedan je od šest evropskih centara biološke razvnovrsnosti u kome se gnezdi i sezonski sreće čak dve trećine vrsta ptica koje naseljavaju Evropu.

U „Crvenoj knjizi ptica Srbije“ gde su pobrojane najugroženije vrste ptica, od ukupno 352 pouzdano zabeležene vrste, od kojih je bilo moguće analizirati 255, čak 123 vrste suočavaju sa rizikom od iščezavanja.

Najčešće zbog lova, krivolova, sakupljanja jedinki i zagađenja koja potiču iz poljoprivrede, među kojima i trovanje pesticidima koje ugrožava 44 vrste.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari