Kako je slučaj braće Banović pre 20 godina pokrenuo Crvene beretke na pobunu 1Foto: Arhiva Danasa

Posle skoro desetočasovne blokade jedne trake auto-puta Beograd – Zagreb kod Centra Sava u Beogradu, oko 150 pripadnika JSO je nešto pre 15 časova, sa dvadesetak džipova marke „hamer“, prekinulo blokadu i uputilo se ka centru za obuku u Kuli.

Blokada je prikinuta kada se pojavio Simo Spasić, predsednik Udruženja porodica nestalih i kidnapovanih lica sa Kosova i Metohije, sa još desetak članova porodica nestalih policajaca. Ovako je započeo izveštaj na naslovnoj strani Danasa od pre 20 godina, o pobuni Crvenih beretki 12. novembra.

Navodni povod bilo je učešće pripadnika elitne Jedinice za specijalne operacije MUP Srbije u hapšenju blizanaca, braće Predraga i Nenada Banovića i njihovo izručenje Haškom tribunalu. Hapšenje se dogodilo 8. novembra u Obrenovcu, a beogradski mediji su preneli da je to bilo na pijaci. Prema rečima portparola sudskog dela Haškog tribunala Džima Lendejla, oni su u Hag prebačeni oko dva sata posle ponoći i od ranih jutarnjih sati (9. novembar) nalazili su se u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu.

Ova akcija hapšenja bila je uvod u događaje koji su, prema brojnim ocenama, izazivali potres na političkoj sceni petooktobarske Srbije.

Pobuna JSO počela je blokadom autoputa kod Vrbasa, zatim u centru za obuku u Kuli a onda je usledila i blokada kod Centra „Sava“.

Kako je slučaj braće Banović pre 20 godina pokrenuo Crvene beretke na pobunu 2
Blokada kod Vrbasa Foto: EPA/STR

„Niko ne može da nam zabrani da damo podršku braći vojnicima Crvenim beretkama, koji su časno ginuli na Kosovu. To su naša braća, ne mogu i oni da idu u Hag. Tražimo i 55 nestalih vojnika i policajaca“, rekao je tada Simo Spasić, koji se i ovih dana našao u medijima zbog murala Ratku Mladiću.

Pripadnici JSO tražili su smenu tadašnjeg republičkog ministra policije Dušana Mihajlovića, odbijajući da ubuduće hapse haške optuženike. Zahtevali su da se obustave izgručenja Haškom tribunalu dok se ne donese zakon o saradnji sa tim sudom.

Na prvoj konferenciji za štampu održanoj 9. novembra u Kuli, JSO je izdao saopštenje, u kome navode da je „8. novembra izvršen jedan sramotan čin hapšenja braće Banović, koji su odmah zatim prebačeni u istražni zatvor u Hag“.

„Hapšenje su izvršili pripadnici ove jedinice po usmenom naređenju ministra unutrašnjih poslova, gospodina Dušana Mihajlovića, a preko načelnika Resora DB gospodina Gorana Petrovića, uz obrazloženje da se radi o licima koji su počinioci teških krivičnih dela. Na ovaj način jedinica je obmanuta i navedena na izvršenje jednog nezakonitog i protivustavnog akta mimo svoje volje. S obzirom da zakon o saradnji sa Haškim tribunalom još nije donet, svaki akt u tom pravcu smatramo nezakonitim i protivustavnim, te sa tim u vezi odbijamo svako naređenje izdato u tom pravcu. Pripadnici ove jedinice neće da budu lovci na kao zveri progonjene Srbe bez ikakvog osnova u zakonu. Pitamo se da li su Srbi predodređeni na izdaju baš na ove svete praznike Vidovdan i Mitrovdan …“, naveli su u saopštenju, koje je Danas preneo.

Dušan Mihajlović je, povodom protesta specijalnih jedinica MUP-a, rekao da su ti ljudi bili izmanipulisani od bivšeg režima i da se sada boje da će biti optuženi za ono što su radili, izvršavajući naređenja.

„U sadašnjim specjalnim jedinicama kao i u celom MUP Srbije nema ljudi koji su na haškoj optužnici“, tvrdio je tada Dušan Mihajlović.

Danas je preneo i Betinu vest da u pobuni u centru za obuku u Kuli učestvuje oko 70 ljudi i da grupa pripadnika JSO koja je otkazala poslušnost MUP Srbije drži u nekoj vrsti blokade znatan broj svojih kolega koji ne podržavaju takav istup. Betin izvor navodi da su svim pripadnicima JSO u centru kaj Kule oduzeti mobilni telefoni, a takvu trdnju nešto ranije izneo je i šef Resoda državne bezbednosti MUP Srbije Goran Petrović.

Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.

Da bi sve bilo u duhu „tajnih operacija“, kako je naveo Danas, novinari su nakon blokade autoputa, od jednog od pripadnika JSO pozvani na konferenciju i kada se očekivalo da će dati izjavu, pojavio se drugi pripadnik JSO, naslonjen na zadnji deo „hamera“, koji nije želeo da se predstavi osim kao „pomoćnik komandanta“.

On je rekao da su se na protest odlučili zato što rukovodstvo MUP Srbije i državno rukovodstvo nisu ozbiljno shvatili „njihov protest i namere“, da iza njih ne stoje nikakve političke organizacije , jer „pripadnik JSO ne može da postane niko ko je član bilo koje političke organizacije“.

„Crvene beretke neće odustati od protesta sve do ispunjenja svojih zahteva. Decidno tvrdim i to je stav svih pripadnika JSO, da mi priznajemo Haški tribunal. To je priznala i naša država, a mi smo činovnici ove države. Nijedan pripadnik JSO se ne boji izručenja Tribunalu. Ovim protestom JSO želi da spreči javašluk u MUP Srbije, jer ako može svaki policajac da odgovara za svoje postupke, onda ta ista pravila važe i za ministra i načelnika Resora državne bezbednosti. Sa Hagom se mora sarađivati na osnovu zakona koji treba da bude usvojen“, rekao je pomoćnik komandanta Crvenih beretki.

On je bio izričit u stavu da „podela u jedinici nema i da nikada nisu bili jedinstveniji“, a na pitanje novinara šta će biti sa blokadom, kratko je rekao „videćemo“.

Među prvima koji je otišao u Kulu da sa pobunjenim pripadnicima JSO pokuša da smiri situaciju i reši problem, bio je tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić. Razgovor je, kako je preneo naš list, trajao tri sata.

„Država je ozbiljna stvar da bi se poigravali njome. Gospoda iz JSO će morati da se ponašaju u skladu sa tim radnim mestom, ili da biraju drugo radno mesto ili da da biraju drugu državu“, rekao je dan kasnije Đinđić RTS-u povodom protesta pripadnika JSO.

Kad je saznao da je medijima podeljena video-kaseta sa snimcima njegovog sastanka sa pripadnicima JSO u Kuli, Đinđić je rekao da nije ni znao da se taj susret snima i da „to samo potvrđuje da su ti ljudi želeli da naprave marketing“.

U jednom od tekstova o pobuni, Danas je preneo i izjavu ministra policije Dušana Mihajlovića, nakon što je razgovorao sa predstavnicima JSO. On je istakao da se ne smatra odgovornim za evidentne profesionalne propuste i nesporazume učinjene u slučaju braće Banović, koje su prouzrokovale pobunu JSO.

Mihajlović je rekao da su pripadnici JSO odbili ponudu za sprovođenje zajedničke istrage kako bi se utvrdila odgovornost za propuste.

„Da bi se zaustavila ova oružana pobuna i da bi se vratio mir među građane, uz obećanje da je ovo miran protest u kojem neće biti sile, odlučio sam, imajući u vidu da je JSO ostala pri svojim zahtevima, da po povratku ponudim ostavku premijeru“, naveo je Mihajlović i dodao da je došao u Stolac kraj Kule „dobre volje kako bi rešio problem koji je pretio da dovede u pitanje sve napore demokratske Vlade“.

Nudio je Mihajlović ostavku i Đinđiću, koji je nije prihvatio, ali je ipak došlo do nekih promena. Goran Petrović je smenjen sa mesta šefa Državne bezbednosti – umesto njega postavljen je Andreja Savić, a za njegovog zamenika Milorad Bracanović. Pobuna Crvenih beretki trajala je do 17. novembra.

U januaru 2003. godine, posle saznanja da mafija dobija podatke koji su državna tajna, Đinđić je smenio Savića i Bracanovića. Dva meseca kasnije, 12. marta Đinđić je ubijen ispred zgrade Vlade Srbije. Na Đinđića je iz zgrade u Ulici admirala Geprata 14, pucao pripadnik JSO Zvezdan Jovanović, koji je kao i bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija, osuđen pred Specijalnim sudom na 40 godina zatvora. Presudu je potvrdio i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.

I dve decenije kasnije, pobuna JSO i njene posledice i dalje izazivaju brojne kontroverze.

Šta je stajalo u optužnici

„Blizanci Banovići nisu jugoslovenski državljani, a uhapšeni su 8. novembra u Obrenovcu od strane pripadnika MUP Srbije jer se nalaze na javnoj haškoj optužnici zbog zločina počinjenih1992. godine u logoru Keraterm kod Prijedora. Terete se za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona o ratovanju. Ovi zločini, putem progona, ubijanja, seksualnog zlostavljanja i mučenja počinjeni su od 24. maja do 30 avgusta 1992. godine prema bosanskim Muslimanima, Hrvatima i ostalim nesrpskim stanovništvom u području Prijedora“, stajalo je u optužnici koju je Danas preneo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari