Ministarstvo zdravlja za Danas o hitnim merama za sprečavanje epidemije morbila 1Foto: Shutterstock / Kaspars Grinvalds

Potvrđen je i drugi slučaj morbila u Srbiji u poslednja dva dana i to sedam godina od početka poslednje velike epidemije te infektivne bolesti za koju je MMR obavezna vakcina po kalendaru imunizacije, a iz Ministarstvo zdravlja poručuje za Danas da će se sprovesti hitna i vanredna revizija vakcinalne kartoteke.

„Od strane pedijatara u domovima zdravlja potrebno je evidentirati nevakcinisanu i nepotpuno vakcinisanu decu prema uzrastu i sprovesti njihovu vakcinaciju u skladu sa kalendarom imunizacije. Ministarstvo zdravlja apeluje na roditelje da u dogovoru sa izabranim lekarom deteta zakažu termine za dolazak na vakcinalni punkt u Domu zdravlja“, navode u tom Ministarstvu za Danas.

Kako dodaju, vakcinacija je stvar individualne, ali i kolektivne odrgovornosti i jedina mera zaštite od teških kliničkih formi obolevanja, bolničkog lečenja i smrtnih ishoda.

Slučaj morbila zahteva hitne mere

Istovremeno, epidemiolog Zoran Radovanović poručio je za Danas da bez odlaganja moraju da se preduzmu mere koje su najavili epidemiolozi.

„Uspeh zavisi od jednodušnosti i opredeljenosti lekara, ali u još većoj meri, od podrške vlasti i šire društvene zajednice“, ističe on.

Ministarstvo zdravlja za Danas o hitnim merama za sprečavanje epidemije morbila 2
Foto: Shutterstock/Zenobillis

Slavica Maris, epidemiolog i načelnica jedinice za zarazne bolesti beogradskog Gradskog zavoda za javno zdravlje, objasnila je za Danas da je potvrđen drugi slučaj morbila, da je u pitanju majka tinejdžera starosti 15 godina kod koga je prvobitno dokazana infekcija, a to nadležni saopštili juče.

„U pitanju majka obolelog dečaka koja je prva obolela od morbila. Na osnovu epidemioloških podataka, ona je, u stvari, prenela infekciju svome sinu. U pitanju su takozvani importovani slučajevi malih boginja jer je izvor infekcije bio u inostranstvu. Sada imamo takozvanu porodičnu epidemiju“, navela je Maris za Danas.

Da li imamo istovetni početak epidemije morbila kao što je to bio slučaj 2017. godine, kada su u oktobru te godine prijavljeni prvi slučajevi na Kosovu i Metohiji, a brojke na kraju narasle na 15 umrlih i oko 5.800 inficiranih, ostaje da se vidi, ali epidemiolog Zoran Radovanović, odgovarajući na pitanje da li je moguće da ništa nismo naučili pre nekoliko godina kada je, prema informacijama SZO, Srbija prijavila najveći broj smrtnih ishoda od morbila, kaže:

Ministarstvo zdravlja za Danas o hitnim merama za sprečavanje epidemije morbila 3
Zoran radovanović, foto FoNet Milica Vučković

„Mi retko izvučemo pouke iz nevolja u koje upadamo. U toj epidemiji je nepotrebno umrlo 15 osoba, a kako to obično biva, protivnici vakcinacije, koji su bili odgovorni za nastalo stanje, privremeno su se ućutali. Na prebacivanja da nastale smrti idu na njihovu dušu čudili su se „kako se neko usuđuje da im to pripiše“, uz objašnjenja koja imaju nehuman ili čak rasistički prizvuk. Odmah posle te epidemije nastavili su sa istim žarom i u dobroj meri su odgovorni i za tekuće umiranje od velikog kašlja“.

Objašnjavajući zbog čega nam se ponovo javljaju male boginje, sagovornik Danas nastavlja:

„Male boginje nam se javljaju zbog niskog obuhvata vakcinacijom. To je problem i u mnogim drugim zemljama. Da nije bilo antivakcinaša i izmišljene priče o vezi vakcine protiv morbila i autizma, bolest bi već bila iskorenjena u globalnim razmerama i za vakcinacijom više ne bi bilo potrebe, U Novom svetu (Severna i Latinska Amerika) u dva maha, 2002. i 2016. godine, uspeli su da se oslobode malih boginja. Bolest je bila eliminisana, ali je unošena sa drugih kontinenata i najčešće odmah suzbijana. Ipak, dešavalo se i da se nekontrolisano razbukti. Obično su to bili misionari, mladi pripadnici verskih grupa koje zabranjuju vakcinaciju, zaraženi van SAD, pristigli svojim kućama i verskoj zajednici čiji članovi iz istog razloga nisu podvrgnuti vakcinaciji“, ističe on.

Rok za eliminaciju morbila pomeren

Prema njegovim rečima, predviđeni rok za eliminaciju malih boginja u Evropi je nekoliko puta pomeran, ali se treba nadati da će razum nadvladati i da ćemo se u bliskoj budućnosti definitivno osloboditi ove zaraze.

„Uslov za globalnu eradikaciju (iskorenjenje) jeste da obuhvat vakcinacijom, ne samo u svakoj državi, već i u pojedinačnim naseljima, bude bar 95 odsto“, kaže Radovanović.

Tokom prošle epidemije morbila 270 roditelja tužilo je oko 40 osoba koje su tada širile antivakcinaške ideje. Zoran Radovanović u vezi sa tim kaže da je ta tužba podneta Sudu časti Lekarske komore Srbije.

„Na ročištu smo, uz inicijatora tužbe Tomislava Stevanovića, pedijatra iz Zrenjanina, bili profesor David Pokrajac iz SAD i ja. Atmosfera je bila nesnosna, sesija je prekinuta, a nas trojica smo fizički napadnuti od strane grupe `patriota`. Od februara 2018. ništa se ne dešava. Lekarska komora navodno čeka da odluku donese SBOK. Antivakcinaši su jedna vrsta mafije, a kako predsednik Vučić reče pre sedam, osam godina, država je nemoćna protiv mafije, a ja bih dodao – naročito ako je u dosluhu sa njom ili od nje ima koristi“, ističe sagovornik Danasa.

Lekarska komora Srbije do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na pitanja Danasa dokle su stigli slučajevi pred sudovima časti i da li je bilo koji lekar u Srbiji izgubio licencu zbog širenja antivakcinaških ideja.

Ministarstvo zdravlja za Danas o hitnim merama za sprečavanje epidemije morbila 4
Foto: EPA-EFE/SALVATORE DI NOLFI

Dok u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, kada je u pitanju ovogodišnji prvi slučaj morbila, poručuju da je 6.2.2024. godine na Institutu za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ potvrđen slučaj malih boginja kod osobe uzrasta 15 godina života iz Beograda, koja nije vakcinisana i koja je hospitalizovana zbog zapaljenja pluća na Klinici za infektivne i tropske bolesti „Prof. dr Kosta Todorović“.

Oni su u saradnji sa Ministarstvom zdravlja dostavili zdravstvenim ustanovama predlog mera za pooštren nadzor nad malim boginjama na teritoriji Srbije koji predviđa prijavu sumnje, laboratorijsku dijagnostiku, izolaciju i lečenje obolelih, zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinaciju nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, vakcinaciju osetljivih lica iz kontakta sa obolelim unutar 72 sata itd.

„Za vreme trajanja pandemije kovida u skoro četvrtini zemalja sveta je prekidana ili odlagana imunizacija MMR vakcinom, a u velikom broju zemalja došlo je do značajnog pada obuhvata. Tokom 2020. i 2021. godine u Srbiji su registrovane najniže vrednosti obuhvata MMR vakcinom u poslednjih dvadeset godina“, obelodanili su u Batutu.

Obuhvat vakcinacijom

U brojkama, a prema istim informacijama, to izgleda ovako:

„Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2021. godini iznosio je 74,8 odsto, a u 2022. godini 81,3 odsto. Obuhvat drugom dozom, pre upisa u prvi razred osnovne škole, u 2021. godini iznosio je 85,8 odsto, a u 2022. godini 89,5 odsto. Prikupljanje podataka o obuhvatu MMR vakcinom u 2023. godini je u toku. Ciljne vrednosti obuhvata treba da iznose 95 odsto, kako bi se sprečila cirkulacija uzročnika u populaciji i obolevanje“.

Batut je takođe podsetio na najveću epidemiju malih boginja u Srb iji u poslednjih 20 godina, tokom 2017/2018. godine, kada je registrovano je oko 5.800 obolelih, od kojih je 93 odsto bilo nevakcinisano, nepotpuno vakcinisano ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom.

„Jedna trećina obolelih bila je hospitalizovana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama. U ovoj epidemiji registrovano je 15 smrtnih ishoda, među kojima je bilo četvoro dece mlađe od pet godina. Prethodne, 2023. godine registrovano je 50 slučajeva morbila u našoj zemlji, od kojih je većina (94 odsto) bila nevakcinisana“, naveli su oni dodajući da je vakcinacija stvar individualne, ali i kolektivne orgovornosti i jedina mera zaštite od teških kliničkih formi obolevanja, bolničkog lečenja i smrtnih ishoda.

U Batutu kažu da u slučaju pojave temperature veće od 38,5 stepeni, kao i pojave ospe po telu, uz curenje iz nosa i crvenilo očiju, potrebno je javiti se izabaranom lekaru u domu zdravlja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari