Plan za rušenje zgrade iz koje je ubijen premijer: Đinđićevi saradnici predlažu rešenja za objekat u Admirala Geprata 1foto Vuk Jeremić

Zgrada u ulici Admirala Geprata broj 14 bila bi skoro potpuno neprimetna da nije jedne okolnosti – sa sprata ove zgrade Zvezdan Jovanović ubio je predsednika Vlade Zorana Đinđića.

Devetnaest godina kasnije, ta zgrada je, prema pisanju medija, planirana za rušenje, kako bi na njenom mestu nikao poslovno-stambeni kompleks. Oni najbliži ubijenom premijeru smatraju da bi zgradu u Admirala Geprata, izgrađenu s početka 20-og veka, i pored mračne istorije trebalo sačuvati.

– Ta zgrada ne može biti upamćena po dobru, kaže za Danas Zoran Živković, jedan od Đinđićevih najbližih saradnika i čovek koji ga je nasledio na mestu predsednika Vlade. Ipak, kako napominje, to ne znači da bi je trebalo prepustiti “primitivizmu SNS-ovaca”.

– Ova zgrada ima svoju arhitektonsku vrednost i zbog toga je treba sačuvati. Ukoliko se na njenom mestu izgradi kompleks o kojem pišu mediji, biće to nastavak urbanističkog divljanja koje je već primetno u Beogradu na vodi, Vračaru i brojnim drugim mestima, navodi Živković.

Uz opasku da bi odluku o sudbini zgrade morao da donese Zavod za zaštitu spomenika kulture, Žarko Korać, jedan od potpredsednika Đinđićeve vlade, napominje da mu je gadno svaki put kada je prinuđen da prođe pored te zgrade. Ipak, kako dodaje, njen značaj ne treba precenjivati.

– To je ipak samo zgrada. Da nisu uradili odatle, uradili bi sa nekog drugog mesta. Oni su planirali da to urade i na autoputu kroz Beograd, a išli su i na Kopaonik da vide da li bi tu mogli da pucaju na Đinđića. Dugo su pokušavali da pucaju sa parkinga na mestu nedovršene zgrade kod Pošte, vrebajući premijera dok ulazi u Narodnu skupštinu. Zgrada u Admirala Geprata nije jedino mesto odakle su oni pokušavali da pucaju, ali jeste mesto sa kog su to uradili, kaže Korać.

Za istoričara Bojana Dimitrijevića, autora Đinđićeve biografije bi možda najbolje rešenje bilo da se na mestu nove zgrade postavi tabla koja bi obeležila šta se na tom mestu dogodilo. Kako ističe, nasleđe Zorana Đinđića danas je prvenstveno u službi političkog marketinga.

– I u njegovoj bivšoj stranci i svim njenim rukavcima, ali i u strankama koje su na vlasti, Đinđić se, prema potrebi, koristi kao personifikacija i problema i rešenja. Mislim da je najveći deo njegovog nasleđa nestao još 2003. godine. U godinama koje su usledile, mnogo toga što je on započeo je usporeno, zaustavljeno ili promenjeno. Preživelo je samo sećanje, i javno opredeljenje ka Evropi, kaže Dimitrijević.

Milan Veruović koji je radio u Đinđićevom obezbeđenju, tog 12. marta 2003. godine bio je ranjen. Prema njegovim rečima, pre rušenja zgrade bi bilo neophodno izvršiti dodatna veštačenja kako bi se otklonila bilo kakva sumnja oko ubistva Zorana Đinđića.

– Prostoriju u kojoj je bio Jovanović bi trebalo balistički veštačiti, rekonstruisati događaj u sobi iz koje je pucano. Kada bi se sada ta zgrada srušila, a prethodno se detaljno ne bi uzeli tehnički podaci, odnosno svi potrebni parametri, to bi bilo poražavajuće po istinu o 12. martu, ističe Veruović.

Sa druge strane, advokat Rajko Danilović, koji je u krivičnom postupku koji se vodio zbog ubistva premijera zastupao porodicu Đinđić, smatra da lokacija sa koje je pucano nema više nikakvu pravnu težinu.

– Sve je jasno utvrđeno. I oružje i položaj i putanja metka. Ništa tu nije sporno osim što pojedini mediji žele da učine spornim. Sve je pedantno i uredno rasvetljeno. Bilo je u prošlosti pokušaja da se ospore nalazi suda i nametne drugačije tumačenje, ali za to nikada nisu postojali osnovi, kaže Danilović.

Potpredsednica Beogradskog odbora Demokratske stranke Vesna Petković danas je izdala saopštenje, kritikujući nameru da se ruši zgrada u ulici Admirala Geprata iz koje je pucano na Zorana Đinđića. Kako je istakla, reč o zgradi državnog računovodstva, koju je 1911. projektovao čuveni beogradski arhitekta Stevan Savković, a nalazi se na mestu gde se još u vreme kneza Miloša Obrenovića počelo sa gradnjom kompleksa državnih institucija. “Kao izuzetno vredan primer arhitektonskog nasleđa, ta zgrada je bila pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali je nedavno ostala bez tog statusa, baš kao i brojna stara zdanja u centralnim delovima grada, pa joj preti nestajanje”, izjavila je Petković dodajući da DS traži da se odmah zaustave planovi o rušenju, da se zgrada sačuva i renovira bez narušavanja njenog izgleda, ali i da se adekvatno obeleži zbog svih istorijskih događaja koji su za nju vezani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari