Podneta pritužba ombudsmanu i poverenici zbog pritvora četrnaestogodišnje devojčice u Novom Sadu 1Foto: Pixabay/Pexels

Pritužbe ombudsmanu i poverenici za zaštitu ravnopravnosti zbog hapšenja i pritvora devojčice M.M. (14) koja se mesec i po dana nalazi u zatvoru na Klisi u Novom Sadu, podnela je Narodna kancelarija za saradnju građana državne uprave i lokalne samouprave.

Ovo neformalno udruženje prigovor na rad podnelo je protiv Ministarstva pravde i Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i soccijalna pitanja.

Podsetimo, kako je saopštio Viši sud u Novom Sadu M.M. je pritvor određen 13. maja zbog opravdane sumnje da je 11. maja u osnovnoj školi, na školskom času, iznela tvrdnje koje su izazvale paniku, a zatim istog dana na Tiktoku objavila „uznemirujući sadržaj“, aludirajući na događaje od 3. maja u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu.

Sud navodi da se, zbog toga, maloletnica tereti za krivično delo izazivanje panike i nereda. Dan nakon privođenja u njenoj sobi je pronađena municija za vatreno oružje, odnosno jedan metak. Zbog ovog se četrnaestogodišnjakinja tereti i za nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Njoj je pritvor produžen 12. juna. Sudsko veće odredilo je da će ona ostati u pritvoru do 12. jula.

U pritužbi ombudsmanu koju je Danas imao u uvid, piše da je devojčica u pritvoru Okružnog suda zavšila zbog izgovaranja reči „spisak“, a bez sačinjavanja bilo kakvog spiska ili drugih radnji, kao i zbog toga što joj je prilikom pretresa porodičnog stana, u dečijoj sobi pronađen metak bez ikakvog drugog oružja, koji nije iznošen iz kuće od strane devojčice.

Kako navode, Centar za socijalni rad iz Novog Sada potvrdio im je da su uključeni u sudski postupak, kao uprava stručne službe.

„Policijska uprava Novi Sad potvrdila nam je da je bila pozvana na intervenciju u školu u Futogu, dana 10. maja i da prilikom njihovog obilaska škole, maloletnu M. M. nisu zatekli u školi, kao i to da u školi i van nje, nije bilo upotrebe oružja, streljiva, hladnog oružja, niti bilo kakva demonstracija sile ili pokazivanja papira sa spiskom ,niti bilo čega sličnog, samo verbalna izjava M.M. koja je očigledno uplašila druge učenike“, piše u pritužbi.

Kako se dalje navodi, iz ove kancelarije su kontaktirali i direktora Osnovne škole koji im je potvrdio da je on pozvao policiju, zbog nastale panike među učenicima, nastavnicima i roditeljima.

Kako je i njemu samom rečeno, jer nije bio prisutan kada se sve to dogodilo, nakon verbalnih zadirkivanja među decom, desila nagla i neočekivana panika, svi bili pod utiskom masakra u školi „Ribnikar“ u Beogradu.

„Direktor posle nekoliko minuta od poziva nastavnika da hitno dođe u školu, u njoj nije zatekao učenicu M. M. Međutim, druga deca su prema njegovim rečima,već pozvala svoje roditelje i telefon škole se kako kaže usijavao od poziva roditelja, te iako bi se ovaj incident i rešio na nivou škole, zbog masakra u školi Ribnikar, u cilju umirivanja dece, odlučio se da pozove policiju. Nastava je prekinuta i policija je obavila rutinski pretres zgrade škole, prilikom čega ništa sporno nije pronađeno“, piše dalje u prigovoru.

Kako se nastavlja, prigovor je podnesen jer je lišavanje slobode maloletne devojčice prekomerno i nije primereno njenom uzrastu, ali ni krivičnom delu koje joj se stavlja na teret.

Sporni metak smatraju, može da bude i suvenir, pronađen na ulici, koji nije upotrebljen kao pretnja, zbog čega dete ne treba teretiti za proizvodnju i stavljanje u promet vatrenog oružja.

„Ni sud, ni tužilaštvo, kao ni Centar za socijalni rad, nisu poveli dovoljno računa o primeni zakonitosti u zaštiti dečijih prava. Zbog nepovoljnog materijalnog položaja porodice, postoje osnove sumnje u višestruku diskriminaciju države prema ovoj devojčici“, nastavlja se pismu upućenom ombudsmanu.

Ljiljana Karanov Stanišić iz ove kancelarije, kaže da joj je jasno da obudsman i poverenica trebaju vreme da se upoznaju sa slučajem, ali kako je u pitanju dete, očekuje što hitniju reakciju.

„Došlo je do greške u sistemu i podleganja populizmu. Mislim da ovo krivično delo ne može da se tako lako dokaže. Zatvor je svakako trebao da bude poslednja mera koja se dosuđuje. Ovo je presedan za koji nije bilo potrebe, ako čitamo zakone jasno je da je bilo daleko više izbora. Deca koja su učestvovala u sličnim pa i težim slučajevima već su poštena na slobodu. Zatvor može da ostavi dugoke traume na devojčicu, što duže bude tamo bila veće su šanse za tako nešto“ rekla je Karanov Stanišić.

Kako ističe, nisu uspeli da dobiju potvrdu da devojčica u zatvoru ima potrebnu psihološku podršku.

Takođe, niko se ne pita kako će ova devojčica završiti svoj razred, kada jednom izađe iz zatvora.

„Drugi mesec da dete boravi u ovim okolnostima je nedopustimo. Iskreno, sve svodi na onu rečenicu predsednika Vučića da ’neka deca neće belog dana videti’. Naša tužilaštva ne smeju da se povode za politikom“, smatra naša sagovornica.

Ona dodaje i da boravak M.M. sa šest starijih ženskh osoba u pritvoru nije u skladu ni sa zakonom, ni konvencijama o zaštiti dečijih prava, kao i da je Centar za socijalni rad trebao da stavi prigovor na ovakvu odluku.

U pritužbi na rad resornih ministartava poverenici naveli su da očekuju da izda preporuku i obavesti javnost o tome.

Zakon pre pritvora nudi mnoga druga rešenja

Minimalni uzrast za krivičnu odgovornost maloletnika u Srbiji je 14 godina, što je uobičajena granica u većem delu sveta. Ipak, određivanje privrora deci od 14 godina je kod nas retko, sem u izuzetnim slučajevima.

Kako se navodi u Zakonu o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, sudija može doneti rešenje da se maloletniki privremeno smešti u prihvatilište, vaspitnu ili sličnu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se smesti u drugu porodicu, ako je to potrebno.

„Izuzetno, sudija za maloletnike može odrediti da se maloletnik stavi u pritvor, ako se svrha radi čijeg je ostvarenja pritvor određen, ne može postići merom privremenog smeštaja“, piše u Zakonu.

Maloletnicima se, po zakonu, pritvor određuje za teža krivična dela i kada postoje specifične okolnosti.

Ines Cerović iz Centra za prava deteta kaže za 021.rs da je svaki slučaj različit, ali da bi pritvor svakako trebalo da bude „poslednja moguća mera, i to na najkraće moguće vreme“.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari