Oktobarska sednica Američke centralne banke završava se danas popodne, a berzanski analitičari ne očekuju nikakva velika iznenađenja niti promene u ekspanzivnoj monetarnoj politici Fed-a.

Ukoliko bi Fed, suprotno svim jučerašnjim očekivanjima, ipak odlučio da u decembru započne izlazak iz svoje politike kupovine američkih državnih obveznica i pumpanja jevtinog novca na tržišta – to bi bilo ogromno iznenađenje.

Naprotiv, očekuje se da Fed veliku operaciju od koje strepi ceo svet neće započeti pre marta 2014, a povećavanje kamata ne pre 2016. pa čak ni pre 2017. Jevtinog novca u ogromnim količinama biće, dakle, još neko vreme. U prilog ovakvom scenariju govore i nepovoljni podaci sa američkog tržišta rada, za koje je politika Feda tesno vezana. Pošto na rizik spremni američki investitori nastoje da svoja ulaganja ipak diversifikuju, a regioni u razvoju im još ne izgledaju van svake sumnje, profitira Evropa čije se ekonomsko oživljavanje očekuje. Američki investitori ulažu u evropske akcije i njihovi kursevi dalje rastu, pa bi se čak moglo pokazati da taj rast nema mnogo veze sa ovogodišnjim poslovnim rezultatima firmi. Nemački indeksi rastu preko očekivanja analitičara, ali su 100 nemačkih akcija koje čine akcijski indeks Frankfurter algemajne cajtunga još za 20 odsto ispod njihovog istorijskog rekorda iz 2000.

Očekuje se da će evropski indeksi dalje rasti, a kratkoročno i evro prema dolaru, te da će dostići vrednost od 1,42 dolara. Dugoročno će dolar ojačati.

U zanimljivoj analizi aktuelne berzanske pomame za akcijama, koju gura Fed emisijama jevtinog novca, nemački list Handelsblat, pozivajući se na podatke iz proteklih 34 godine, zaključuje da će američka privreda sledeće godine rasti. U fokusu analize koju prenosi Handelsblat su male američke firme koje svoj promet uglavnom ostvaruju na američkom tržištu. Kursevi njihovih akcija rastu brzinom koju velike američke kompanije, manje zavisne od američkog tržišta, ne mogu pratiti. Kao dokaz se navodi podatak da prosečna firma iz Rušel 2000, koji takve firme okuplja, 84 odsto svog prometa ostvaruje na američkom tržištu, a tržišna joj je vrednost 972 miliona dolara, a prosečna velika firma koja čini Dow Jones indeks 55 odsto prometa ostvaruje na američkom tržištu a tržišna joj je vrednost 152 milijarde dolara.

Od prve pomame na berzama 2009. godine do danas firme iz Rušel 2000 porasle su za 226 odsto, a ove druge iz indeksa Dow Jones za 138 odsto. Navode se i dva ekstremna primera. Kursevi akcija dve firme iz prve grupe – trgovca na malo nameštajem Pier 1 Imports i dobavljača automobilske industrije Dana Holding – porasli su u istom periodu za 10.000 odsto. Rekorder među velikim Dow Jones firmama je Ameriken ekspres sa rastom akcije od 676 odsto. „Kraj ovog trenda nije u izgledu. Rast malih firmi u SAD u poslednja četiri meseca je iznosio 14 odsto, a velikih 4,4 odsto“, zaključuje Handelsblat.

Zlatno srebro

Pozivajući se na analizu Thomson Reuters-a, Handelsblat objavljuje koliko danas (odnosno 15. septembra 2013) imaju mali ulagači u zavisnosti od toga gde su 15. septembra 2008. (trenutak izbijanja afere Leman Braders) uložili 100.000 evra. Najbolje su, prema toj računici, prošli oni koji su taj novac uložili u srebro. Danas imaju u rukama vrednost od 214 136 evra. Najgore su prošli oni koji su novac konvertovali u dolar – danas imaju 93.951 evro.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari