Letnji poljoprivredni radovi su u jeku, a žetva pšenice se privodi kraju. Ovih dana u preduzeću „Filip“, lideru u ratarskoj proizvodnji Braničevskog okruga, žeteoci ubiraju pšenicu, a radnici u silosima danonoćno dežuraju na preuzimanju roda. Otkupna cena pšenice je 21 dinar za kilogram, a firma „Filip“ je počela isplatu hlebnog žita.
Vlasnik preduzeća „Filip“ Milutin Filipović je tom prilikom izjavio: – Ukupno smo otkupili preko 12.000 tona ovde, i oko 3.500 tona imamo u silosima u Svilajncu. Prinosi na ovim našim prostorima su 5 ili 6 tona po hektaru, a mogu da Vam kažem čak i 7 tona. Neki proizvođaći su rekli čak i 7,5 hiljda kilograma po jednom hektaru zaista kvalitetne pšenice. Žetva je, zahvaljujući ovom suncu, obavljena u rekordnom roku. Vlažnost je praktično na nivou standarda, čistoća takođe zahvaljujući kvalitetnoj mehanizaciji. Hektolitarska težina je između 78 i 82 odsto mase što do danas, do ove godine, nije očekivano. Očekivali smo da značajan kvalitet i rod budu niži, međutim, na ovim prostorima je ispalo da su prinosi i kvaliteta i roda ja mislim najbolji u zemlji. Cena je određena 21 dinar, mi smo počeli sa isplatom i mislimo da ćemo u rekordnom roku da isplatimo sve proizvođače. Naša firma kreditira negde između 400 i 500 miliona dinara poljoprivredne proizvođaće, na ovim prostorima i to pšenicu, kukuruz, uljanu repicu, suncokret. Po tom osnovu praktično značajne količine negde oko 6 do 6,5 hiljada tona praktično dobijamo po osnovu kreditiranja, a ostatak su viškovi koje preuzimamo i plaćamo redovno. Imamo već obezbeđene kupce, naše stare saradnike, to je „Agro-Grove“, to je „Viktorija grup“, to je „Pantelić“ i ostale firme sa kojima sarađujemo. Jedna količina biće verovatno izvezena za Makedoniju, neke količine prodaćemo na teritoriju BiH pre svega Republici Srpskoj, našim tradicionalnim kupcima.
Predaju pšenice silosima posetili su funkcioneri lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Ilićem i predsednikom Skupštine grada Žarkom Pivcem. Gradonačelik Ilić je izjavio: – Ovo je visok prinos, kako je rekao vlasnik Milutin Filipović, da nije iznenađenje uz pravilne agrotehničke mere, dobijeno je ono što je iskazano rezultatima. To je jedan deo ne samo doprinos sa ovim stručnjacima koje sam naveo, sa mojim drugovima, nego i to što je plodni Stig, Moravska dolina, Mlavska dolina, bogata izuzetnim kvalitetnim zemljištem pa uz pravilnu primenu savremene agrotehnike može da daje visok prinos ratarskih kultura. Smatram da dalje treba unapređivati ovu oblast.
Predstavnici lokalne samouprave i otkupljivača su razgovarali sa individualnim proizvođačima koji kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prinosom, kvalitetom roda i otkupnom cenom. Direktor preduzeća „Filip“ Saša Filipović je rekao:
– Ove godine smo imali negde 170 hektara pod pšenicom i mogu da kažem da smo izuzetno zadovoljni prinosima koje smo postigli. Prvi put je ove godine vršeno dva puta tretiranje fungdicidima u prolećnom periodu. To je jedan od vidova najsavremenije agrotehnike koji se primenjuje danas u svetu. I evo ove godine smo i mi na svim našim površinama to primenili. Ali što mene posebno raduje da je veliki broj ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača, koji se bave obradom 50 pa 60 i 100 hektara, poslušalo naše savete i što su poslušali naše stručnjake koji su tokom zimskog perioda držali predavanja po selima.
Rezultati na ovim površinama to i govore. Zasada površine koje smo pokosili, prinos se kreće iznad 6 tona, ja očekujem da će prosečan prinos biti možda preko 6 tona – oko 6.300 pa i 6.500 kilograma po hektaru. Mi to do sada nismo imali na našim površinama. Tako da i primarna proizvodnja može da bude isplativa sa dobrom agrotehnikom, sa pravilnom primenom veštačkih đubriva, fungdicidima, insekticidima i normalno sa odabirom dobrog semena. Mi smo na našim površinama sejali mahom domaće sorte to je sorta „talas“ PKB sorta koja je dostigla fantastične rezultate na ovim prostorima Braničevskog okruga i šire.
Mi već tri do četri godine forsiramo sortu „talas“, međutim pored nje imali smo sorte „apač“, „arlekino“, imali smo „sirdentin“, sortu koja se zove „evgenija“. Mogu da kažem da naše domaće sorte apsolutno mogu da nose sa uvoznim sortama, možda čak i imaju veće prinose kada se proračuna hektolitar, sorte „apač“ i „arlekino“ imaju veliki prinos, ali imaju nizak hektolitar, odnosno znatno slabiji kvalitet hladnog zrna – rekao je Filipović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


