Pupovac: Svako je hrvatsko-srpsko ljeto vruće zbog godišnjice Oluje, problem kanonizacije Stepinca i dalje tinja 1foto (BETAPHOTO/HINA/Admir BULJUBAŠIĆ/DS)

Historijski revizionizam je ozbiljan problem u Hrvatskoj, ali na njihov način i u drugim zemljama regije. Posebno revizionizam u pogledu Drugog svjetskog rata i relativizacije ili negacije zločina genocida počinjena prema trima narodima: Srbima, Jevrejima i Romima za vrijeme NDH, te pokušaja da se isticanjem osvetničkih zločina koje su počinili pripadnici partizanskih jedinica na kraju rata, ili izjednači ustaše i partizane ili humanizira ustaše i NDH.

Srpsko narodno vijeće, čiji sam predsjednik, prati te pojave i pojave govora mržnje prema Srbima u Hrvatskoj objavljuje u svojem godišnjem biltenu posvećenom samo tim pitanjima. Takav revizionizam, a naročito revizionizam kakav zagovara Stjepan Lozo, a po kojem u vrijeme NDH nije počinjen genocid nad Srbima već su Srbi počinili genocid nad Hrvatima, otežava nesmetan osjećaj slobode i sigurnosti kod pripadnika srpskog naroda u Hrvatskoj i teško vrijeđa sjećanje na žrtve zločina uništenja, kaže za Danas Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj i Samostalne demokratske srpske stranke.

Povod za razgovor je narastajući talas istorijskog revizionizma u Hrvatskoj u koji se prošle nedelje uključila u Rimokatolička crkva u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici, čemu je prethodilo predstavljanje sporne knjige hrvatskog istoričara Stjepala Loze u Hrvatskom državnom arhivu.

Kako ste razumeli pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, prvi potpisnik je kardinal Josip Bozanić, upućeno poglavaru SPC povodom kanonizacije dece ubijene u Jastrebarskom i Sisku, a u kome se negiraju postojanje logora za decu i uloga Rimokatoličke crkve u NDH?

– Ne sjećam se da se povodom dosadašnjih odluka o kanonizaciji unutar SPC oglašavao itko od strane Katoličke crkve u Hrvatskoj. Također se ne sjećam da se itko od biskupa oglašavao o pitanju dječjih logora u vrijeme NDH. To su dosada obično činili pojedinci ili laičke organizacije bliske Crkvi. Od takvih pojedinaca i organizacija kontinuirano dolaze ili relativizacije ili negiranja ustaških zločina i logora pa i logora za djecu. Zato je ovo javno pismo iznenađujuće, pogotovo zato što u ozbiljnoj i nepristrasnoj historiografiji nitko ne negira postojanje dječjih logora kakvi su bili logori u logorskom kompleksu Jasenovac i logorskom kompleksu u Sisku. To ne čine ni neki od autora na koje upućuju potpisnici ovog pisma, a neki na koje nas upućuju to kontinuirano čine. Inače, u pismu se ni jednom riječju ne kaže zbog čega su ta djeca ostala bez roditelja, tko je odgovoran za takvu njihovu sudbinu i sudbinu njihovih roditelja. I to je ozbiljan problem ovog pisma.

Da li su i u kojoj kanonizacija u SPC i ovo pismo iz Zagreba privukli pažnju hrvatske javnosti?

– Ne, najviše pažnje je privukla kanonizacija vladike Nikolaja (Velimirovića), dok o ovoj posljednjoj koju je predložio vladika Gerasim, nije bilo riječi u široj javnosti sve do ovog javnog pisma. Ni ovo javno pismo nije privuklo niti podstaklo širi javni interes, niti izazvalo novinske komentare, na pojedinim portalima.

Istoričari u Srbiji ocenjuju da je pismo hrvatskih biskupa revizija istorije Drugog svetskog rata i dovode ga u vezi sa kanonizacijom kontraverznog kardinala Stepinca. Šta Vi mislite o tome i koliko je generalno Stepinčeva kanonizacija utiče na srpsko-hrvatske odnose?

– Do poziva na dijalog pod pokroviteljstvom pape Franje, pa i tokom tog dijaloga, između predstavnika SPC i Hrvatske biskupske konferencije, to je pitanje ozbiljno narušavalo odnose između Hrvatske i Srbije, jer to ni u Hrvatskoj ni u Srbiji nije bilo niti je postalo samo crkveno pitanje već pitanje odnosa između dvije države, dva naroda. Kako je odlučivanje o tome u Vatikanu odloženo za “Božja vremena”, onda i to pitanje zasad te odnose ne opterećuje tako otvoreno. Ali kao problem i dalje tinja. To zna i svjesna je njegove ozbiljnosti jedna i druga strana. Svako na svoj način i iz svoje perspektive.

Da se reagovanje Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj zbog kanonizacije može dovesti u vezu i sa neostvarenom privatnom posetom Jasenovcu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je, navodno, o tome samo Vas obavestio?

– Neposredne veze između ta dva događaja ne vidim. Oni istina padaju i realiziraju se u istom kontekstu sporenja oko toga tko je tko? I što je što? u ratnim strahotama Drugog svjetskog rata na prostoru Jugoslavije, naročito njezina dijela na kojem je “funkcionirala” NDH. To sporenje u valovima poprima razmjere kampanja, čiji rezultat ne može biti ništa drugo do produbljivanje jaza između Hrvata i Srba, katolika i pravoslavnih, a bojim se da je nekima to upravo i cilj, te skrnavljenje dostojanstva sjećanja na žrtve.

Koliko bi predstojeće obeležavanje godišnjice “Oluje” moglo da bude dodatni izazov za srpsko-hrvatske odnose?

Godišnjice “Oluje” su i dosad bile veći ili manji izazov. Svako je hrvatsko-srpsko ljeto vruće zbog njih. Tako bi moglo biti i ove godine. Premda bih volio da tako ne bude već da te godišnjice dobiju novo lice. Da počnu pružati priliku za bolje i mirnije međusobne odnose.

Crkve za sve trebaju vremena

Kako objašnjavate ćutanje SPC na otvoreno biskupsko pismo iz Zagreba?

– Koliko znam, crkve rijetko reagiraju kao što reagiraju politike. One za sve imaju vreme i za sve trebaju vremena. Osim toga, sklonije su crkveno-diplomatskim razmjenama mišljenja nego li “javnim pismima”. Kako će biti u ovom slučaju vjerovatno je najbolje da sačekamo da li će biti odgovora i kakav će on biti, ako ga bude.

Patrijarh Porfirije u ponedeljak u Smiljanu

Poglavar SPC patrijarh srpski Porfirije (Perić) trebalo bi u ponedeljak, na praznik svetog Proroka Ilije, u Smiljanu, rodnom mestu čuvenog naučnika Nikole Tesle, služi liturgiju i osvešta obnovljeni hram svetih apostola Petra i Pavla, najavila je Informativna služba SPC. Taj hram iz 17. veka, u kome je sveštenik bio Teslin otac Milutin Tesla i u kome je 1856. kršten slavni srpski naučnik, stradao je najpre u Drugog svetskom ratu, a potom i u ratnim sukobima u Hrvatskoj tokom raspada bivše SFRJ. Iz SPC saopšteno je i da se sutrašnja “istorijska poseta patrijarha Porfirija podudara sa godišnjicom mučeničkog stradanja Srba u Smiljanu na Ilindan 1941. – u masovnoj grobnici pored crkve sahranjeno je 590 nevinih žrtava, među kojima i 11 Teslinih bliskih rođaka”. Istovremeno, to će biti prva patrijarhova poseta Hrvatskoj i Gornjokarlovačkoj eparhiji posle otvorenog pisma koje su mu prošle nedelje uputili biskupi iz Zagreba osporavajući kanonizaciju svete dece mučenika jastrebarske i sisačke u SPC, uz negiranje postojanja logora za decu i uloge Rimokatoličke crkve u NDH. Poglavar SPC se još nije oglasio povodom tog pisma. Danas na temu biskupskog reagovanja od sredine prošle nedelje čeka odgovore episkopa gornjokarlovačkog Gerasima (Popovića), koji je 2021. predložio Saboru SPC kanonizaciju dece žrtava ustaških logora, a o čemu je odlučeno na ovogodišnjem majskom saborskom zasedanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.