Račić: Sahranjivanje preminulih od korone predstavlja složenu proceduru 1Foto: Beoinfo

Sahranjivanje preminulih od korone predstavlja složenu proceduru, koja se obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, izjavila je FoNetu Marina Račić iz Javnog komunalnog preduzeća Pogrebne usluge.

Ona je u serijalu razgovora Vidokrug objasnila da se u tim slučajevima sahranjivanje sprovodi na poseban način, polaganjem tela u plastičnu vreću, zatim limeni sanduk i na kraju drveni sanduk.

„Dezinfekcija se sprovodi u svakom trenutku tog procesa, počev od preuzimanja preminule osobe iz zdravstvene ustanove. Dezinfikuju se vozila za transport, a dezinfikuje se sam i sanduk“, rekla je Račić.

Kako je napomenula, u toku celokupnog procesa prate se tokovi običnog i opasnog otpada, testiraju se razni uzorci, zaposleni su obučeni za prenos i prijem različite vrste otpada, a angažuju se i spacijalizovane firme koje preuzimaju opasan otpad.

Prema njenim rečima, groblja se sve više šire i zauzimaju velike površine često obradivog zemljišta, pogotovo što na svake četiri klasične sahrane dođe jedna kremacija.

U delatnosti JKP Pogrebne usluge, kako je precizirala, spadaju sahranjivanje, ekshumacija, prevoz preminulih, kao i kremacija, što znači da groblja i sam proces sahranjivanja imaju različite uticaje na životnu sredinu.

„Što se tiče sahranjivanja u zemlju, materijali koji se koriste pri izradi sanduka mogu da utiču na zemljište, s tim što se naše preduzeće trudi da prilikom sahranjivanja, naročito preminulih od korone, preduzme sve mere zaštite i dezinfekcije“, rekla je Račić.

U te mere, tvrdi ona, spada rad sa biorazgradivim dezificijentima, čime se umanjuje uticaj na životnu sredinu.

„Biorazgradivi materijali su hemikalije koje se koriste u dezinfekciji, jer je u čitavom procesu sahranjivanja obavezna dezinfekcija, čime doprinosimo da se životna sredina ne narušava“, naglasila je Račić.

Da bi sve bilo u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o upravljanju otpadom, JKP Pogrebne usluge je 2012. godine uvelo visok standard zaštite životne sredine specijalno za pogrebne delatnosti i prati svaki korak, od upravljanja grobljima, do korišćenja herbicida.

Iako u svetu postoje razne druge mogućnosti sahranjivanja koje bi smanjile zagađenje životne sredine, Račić zaključuje da je Srbija dosta daleko od toga, jer je konzervativna sredina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari