Rade Đurić: Sve više novinara odustaje od novinarskog posla 1Rade Đurić Foto: N1/printscreen

Medijska scena u Srbiji je u velikom i teškom padu, novinari su ozbiljno ugroženi i pod ogromnim su pritiscima – počev od same bezbednosti, pa onda načina na koji rade, u kakvim uslovima i koliko se uopšte njihov rad poštuje, izjavio je u intervjuu za FoNet pravnik i istraživač u Nezavisnom udruženju novinara Srbije Rade Đurić.

Đurić je u serijalu Kiosk naveo da sve više novinara odustaje od novinarskog posla jer ne mogu da zarade adekvatno za život, ali i zbog toga što su njihovi životi ugroženi, postoje ogromni pritisci i targetiranja njihovih porodica i prijatelja.

Novinari trpe, kako dodaje Đurić, i „sekundarnu viktimizaciju“, zbog načina na koji se predstavnici vlasti ophode prema njima i što doživljavaju pritiske od institucija.

„To govori da postoji jedna interesna grupa ljudi koja se nalazi na vlasti, ali i grupa građana koja očito ne razume ulogu medija i novinarstva i čine sve što je moguće da se taj broj slobodnih i nezavisnih novinara smanji“, rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, kroz razne aspekte je vidljivo da su medijska scena i položaj novinara u Srbiji veoma teški, kao i da smo poredeći se s Ukrajinom u kojoj postoji ratno stanje, verovatno u najgoroj situaciji u Evropi.

Komentarišući najnoviji izveštaj Reportera bez granica o indeksu slobode medija i pozicioniranju Srbije na 104. mesto, Đurić je ocenio da takav rezultat predstavlja stvarnu sliku medijskog stanja i položaja novinara u Srbiji.

„Parametri kojima se meri to stanje su više nego jasni i vidljivi, a koji polaze od bezbednosti novinara, odnosa predstavnika vlasti, načina na koji se donose medijski propisi, ustavnih i krivičnopravnih garancija koje se pružaju ili ne pružaju novinarima do njihovog samog položaja. Znači, to su pokazatelji koji gotovo u svakom aspektu beleže ozbiljan pad, tako da mi se čini čak i da dođe do nekog poboljšanja, mislim da u narednoj godini uopšte ne možemo da odemo više“, kazao je Đurić.

Đurić je ocenio da država snosi najveću odgovornost zbog neuređene medijske oblasti, ali i predstavnici vlasti koji svojim odnosom i ponašanjem, kako prema novinarima, tako i prema medijskim udruženjima i asocijacijama, ogoljavaju činjenicu kulture nasilja i nasilnog narativa koji postoji u zemlji.

Naveo i da je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) nosilac ogromnog nivoa nadležnosti i odgovornosti, te da njegovo „nepostojanje“ govori o jednom stanju i slici kontrole medija koja postoji i zbog čega su neodgovornost i nekažnjivost pojedinih medija neki trend i normalnost u Srbiji.

„Kad nemate regulatorno telo koje se oličava kroz sam Savet, onda ne možete da imate ni postupanje. I većina tih slučajeva koji su delo tabloidnih televizija i medija, ostaće nekažnjeni zbog toga što protiču ti rokovi zastarelosti. Znači, REM je jedan od tih ključnih stubova medijske scene u Srbiji i koji samim nepostojanjem ne samo da devastira i propušta da nešto uradi, već nas vraća u neko nepovratno stanje i situaciju iz koje jako teško možemo da se izvučemo za nekoliko godina“, objasnio je Đurić.

Za očuvanje nezavisnog novinarstva u Srbiji, Đurić je istakao da je potrebno sačuvati stečena prava, ali i ono što se usvojilo kroz praksu i borbu.

„Jako je važno da očuvamo nezavisne i objektivne medije koje imamo danas. Jako je važno da sačuvamo tu bazu istraživačkog novinarstva koje čine portali koji su najviše na udaru poput Krika, BIRN ili CINS, a koji su, čini mi se, jedni od najboljih portala u Evropi, ako ne i u svetu i koji jako puno rizikuju kada rade taj posao“, naveo je Đurić.

Važno je, dodaje Đurić, da se kroz nelegalno i nelegitimno trošenje sredstava iz budžeta spreči kupovina nezavisnih i objektivnih medija kako bi se oni zapravo ućutkali, ali i imati svest o značaju međunarodne podrške.

Istakao je da je potrebno informisati Evropsku uniju i komisiju o tome šta se zapravo dešava u Srbiji i da to nepovratno utiče na slobodu izražavanja, govora, ali i na osnovna ljudska prava, kao što jeste pravo da se normalno živi.

„Ukoliko se nešto zaista ozbiljno ne desi i ne dođe do tih pomaka u spoljnoj i unutrašnjoj politici u Srbiji, mislim da će i slobodni i objektivni novinari, a pre svega istraživački novinari biti u sve većem problemu. Znači, ovaj pad će definitivno da bude nastavljen i sad je pitanje gde mi zapravo dotičemo to dno. Mi svake godine mislimo da je to kraj, da dublje ne može da se ide, ali vidite da to može da ide i dalje“, rekao je Đurić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari