Tomica Milosavljević, najbolji ministar koga smo imali ili čovek koji je doveo do sloma zdravstva? 1Foto: Wkipedia/ MC

Zdravstveni sistem jedna je od boljih oblasti koje Srbija ima, ali umesto za ponos uvek je služio kao poligon za političke obračune, rekao je bivši ministar zdravlja Tomica Milosavljević 2014. godine u jednoj od poslednjih izjava za medije.

Danas, skoro 12 godina nakon što je dao ostavku na mesto ministra zdravlja, lekari sa kojima smo razgovarali imaju i različita sećanja i različita viđenja Tomičine „vlasti“.

Dok jedna doktorka navodi da sa ove vremenske distance veruje da je Tomica Milosavljević bio najbolji ministar zdravlja koga je Srbija imala  od 2000. do danas, drugi doktor kaže da su posledice propisa koji su u njegovo vreme doneti vidljive i danas, te da su doveli zdravstveni sistem u katastrofalno stanje.

Tomica Milosavljević bio je ministar zdravlja u pet vlada, sa prekidima, od 2002. do 2011. godine.

– Većina stvari o kojima danas govori ministarka Danica Grujičić počele su u vreme Tomice Milosavljevića – počev od reforme primarne zdravstvene zaštite, koja je bila podržana ozbiljnim EU projektima, do pokušaja razdvajanja privatnog rada od rada u državnim ustanovama kroz donošenje odredbi po kojima zdravstveni radnik zaposlen u državnoj ustanovi najduže tri godine može raditi dopunski privatno. Ova odredba je iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti kasnije povučena pod velikim pritiskom. Takođe za vreme njegovog mandata doneti su zakoni koji su dali osnov za samostalnost komora, zatim doneti su evropski zakoni o lekovima, uvedena je akreditacija zdravstvenih ustanova, kao i kontinuirana medicinska edukacija – kaže jedan od sagovornica Danas koja radi u zdravstvu preko 30 godina.

Drugi sagovornik Danas međutim ističe da je upravo u vreme Tomice Milosavljevića Zakon o zdravstvenoj zaštiti tako ukrojen da legalizuje korupciju.

-Nije Tomica Milosavljević bio protivnik mogućnosti da lekari zaposleni u državnim ustanovama rade i privatno. Upravo u njegovo vreme donete su odredbe odnosno ukinuti članovi Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se takva praksa omogućila. Posledice toga vidimo i danas. Zato što je doktorima omogućen i privatan rad, čime je legalizovan konflikt interesa i korupcija, mi danas imamo 70,000 ljudi na listama čekanja a građani Srbije izdvajaju jedan od najvećih iznosa iz svog džepa za lečenje – kaže drugi zdravstveni radnik.

On bivšem ministru spočitava i to što kao ni njegovi naslednici se nije bavio reformom zdravstvenog osiguranja zbog čega danas imamo sistem koji „ima ogromnu potrošnju a neproduktivan je“.

-Nastao je mutant koji ne dozvoljava nikakvu promenu – dodaje Danasov sagovornik.

Sam Milosavljević, govoreći o svom radu 2014. godine, kazao je da je prethodnih godina zdravstveni sistem uređen novim zakonima,  zatim da se ulagalo u infrastrukturne projekte, da su vraćeni nagomilani dugovi,  da su povećane plate zdravstvenih radnika.

Bivši ministar je ocenio da je naslednicima ostavio „dobar temelj za dalje unapređivanje i uređivanje sistema“.

Sa ovim se ne bi međutim složile sve njegove kolege. Još jedna od doktorki sa kojom je Danas razgovarao kazala je da se u poslednjih 50 godina u srpskom zdravstvu ništa nije promenilo.

– Kada pogledate gde su sada zemlje koje su čak i lošije stajale od nas 2000. godine, vidite koliko se ovde ništa nije promenilo. Korenite reforme koje su nam bile potrebne nikada nisu zaživele. Kovid pandemija nam je razotkrila pravo stanje našeg zdravstva. I ako je postojala bilo kakva mogućnost za promene, ona nije mogla da se ostvari u društvu koje se i dalje nalazi u tranziciji, i koje je i dalje duboko siromašno bez zdravog pravnog sistema – kazala je jedna od sagovornica.

Javnost period Tomice Milosavljevića kao ministra pamti po nekoliko afera – počev od načina na koji su nabavljene vakcine protiv gripa, do hapšenja na Institutu za onkologiju direktora i više zaposlenih zbog sumnje u primanje milionskog mita od farmaceutskih kuća i malverzacije sa lekovima namenjenim lečenju obolelih od raka.

Zbog ovih ali i drugih afera u više navrata tražena je njegova ostavka. Poslednji put kada je otišao na operaciju u Nemačku zbog stanja koje je moglo da bude sanirano u Srbiji ali invanzivnijom metodom.

Zanimljiv je intervju iz tog perioda koji je dao listu Vreme.

Pored razgovora sa Milosavljevićem Vreme je pozvalo više lekara, čak i onih na rukovodećim mestima, koji su vrlo oštro kritikovali tadašnjeg ministra.

Iz današnjeg ugla, kada su lekari koji javno izražavaju neslaganje retkost, ova „sloboda“ izgleda nezamislivo.

Jedna od sagovornica Danasa kaže da se i sama često sukobljavala sa Milosavljevićem ali da nikada nije doživela revanšizam.

Ipak, ministar jeste pokrenuo nekoliko sudskih postupaka protiv svojih kolega. Između ostalih tužio je epidemiologa Zorana Radovanovića, pulmologa Draganu Jovanović, „Doktore protiv korupcije“ odnosno Draška Karđinovića, zastupnika i koordinatora ove nevladine organizacije.

Tužba protiv Doktora protiv korupcije povučena je 2018. godine, a ova organizacija tada je saopštila da su lekari trpeli „dugogodišnje sudsko maltretiranje zbog dokumentovanog ukazivanja na korupciju i kriminal“.

U biografiji na sajtu Istinomera o Tomici Milosavljeviću piše da je rođen 1955. godine u Kruševcu.

Diplomirao je 1979. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, 1983. magistrirao, a 1988. doktorirao. Stručno se usavršavao u Minhenu, Londonu i Amsterdamu. Specijalista je interne medicine, gastroenterolog.

Bio je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i pomoćnik direktora Kliničkog centra Srbije i direktor Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju Kliničkog centra Srbije.

Septembra 2005. godine izabran je za člana Stalnog komiteta Svetske zdravstvene organizacije za Evropu za mandatni period 2005-2008. Bio je predsednik Evropske asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutriciju.

Za ministra zdravlja prvi put je izabran u Vladi Zorana Đinđića juna 2002. godine kao nestranačka ličnost i od tada sa prekidima obavljao je ovu funkciju do 2011, kada je ostavku podneo „iz duboko ličnih razloga“.

Bio je član i potpredsednik G17 plus.

Trenutno radi u jednoj privatnoj klinici u Beogradu kao medicinski direktor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari