U Kragujevcu se već godinama ulice peru pijaćom vodom 1Foto: Z.S.M.

Već više od dve i po godine kragujevačke ulice peru pijaćom vodom. Takođe, njom se zaliva i trava na Stadionu „Čika Dača” i polivaju drvoredi i zelenilo. Za pranje ulica koristi se i voda sa Gradskog bazena a nadležni kažu da je to ustaljena praksa i da trenutno ne postoji mogućnost za drugačiji način rada i kao nekad korišćenje vode sa jezera u Šumaricama.

Na ovaj višegodišnji problem, pažnju nam je skrenuo čitalac Mijoljub Stevanović, poznati kragujevački ekološki aktivista.

On podseća da je 1971. godine u kragujevačkim Šumaricama napravljeno veštačko jezero upravo namenjeno za pranje ulica i polivanje stadiona, drvoreda i gradskog zelenila

To je funkcionisalo decenjama, do pre dve i po godine, kada se po Stevanovićevim saznanjima pokvario uređaj u vodi na cevi fi 300 koji je dovodio vodu do službenog ulaza na Stadion „Čika Dača” gde je voda utakana u cisterne za pranje ulica.

Danas je lula gde se voda utakala, prekoputa Gerontološkog centra, u Ulici kralja Milana Četvrtog ,odavno oboren i leži u travi, a za pranje ulica koristi se pijaća voda sa gradske mreže što je po Stevanoviću preskupo za grad.

U Kragujevcu se već godinama ulice peru pijaćom vodom 2
Lula na točilištu za cisterne u naselju Vašarište polomljena već godinama Foto: Z.S.M.

On se ovim povodom obratio Javno komunalnom preduzeću „Šumadija” koje je u Kragujevcu nadležno sa pranje i održavanje ulica gde je dobio zvaničan odgovor da se za tu potrebu koristi voda sa Gradskih bazena.

– Ta voda stoji u olimpijskom bazenu, pozelenela je i smrdi. Ustajala je, „cveta” i u njoj se nalazi veća količina organske materije i đubreta. Konsultovao sam se sa biolozima koji su mi odgovorili da prisustvo takve vode može da predstavlja rizik za samu dalju upotrebu bazena. Takođe bi morala i da se dodatno tretira pre polivanja ulica ili bi predstavljala potencijalni rizik za polivanje ulica. To su sve dodatni troškovi jer se i bazen mora dovesti u ispravno stanje pre početka kupališne sezone, zaključuje Stevanović, koji je došao i do podatka da se samo za zalivanje trave na stadionu troši tri do pet miliona dinara mesečno.

Pored olimpijskog bazena u Velikom parku je mala, obična pumpa za polivanje bašti.

– Da bi se sa njom napunila samo jedna cisterna za polivanje ulica trebala bi da radi dan i noć. Dakle, pijaća voda se za ove namene utače i negde drugde u neophodnoj većoj količini, navodi on.

U Kragujevcu se već godinama ulice peru pijaćom vodom 3
Voda na Gradskim bazenima zelena, puna đubreta i smrdi Foto: Z.S.M.

Naš sagovornik se raspitao i otkrio da se cisterne za gradsku javnu higijenu utaču na hidrantu sa gradske mreže na deponiji u Jovanovcu.

Ovim povodom Mioljub Stevanović se savesno i revnosno obratio ekološkim i komunalnim inspekcijama i inspektorima, gradskim strukturama i gradonačelniku Dašiću, republičkoj inspekcijskoj službi i samoj ministarki zaštite životne sredine Ireni Vujović, ali od njih nije dobio adekvatne odgovore, kako on duhovoto zaključje koji „ne piju vodu”.

Pisao je i povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, iz čijeg kabineta mu je stigla samo potvrda da su primili njegove mejlove i materijale koje im je dostavio.

Gradonačelnik Nikola Dašić uputio ga je na komunalno preduzeće nadležno za pranje ulica i zalivanje stadiona.

– Nije u pitanju nikakav poseben problem ili neuobičajena stvar. Od kada smo krenuli da peremo ulice, radimo to tako što praznimo otvorene bazene. To je uzajamna korist i dobrobit jer oni moraju da ih isprazne a na ovaj način im omogućavano da tu vodu jednostavno, samo ne prospu, kaže za „Danas” Marija Nikolić, rukovodilac sektora čistoće u sklopu koje je i javna higijena grada u JKP „Šumadiji” Kragujevac.

I ona ističe da točilište prekoputa Gerontološkog centra ne radi i da je lula na njemu polomljena ali ovo komunalno preduzeće ne upravlja ovim objektom i nije njegov vlasnik, već samo korisnik.

– Dok se točilište u naselju Vašarište ne popravi i ponovo počne da se koristi voda sa jezera u Šumaricama naše cisterne punimo na hidrantu na deponiji u Jovanovcu, kaže Marija Nikolić, dodajući da na tom istom punktu utaču vodu i u cisterne za prevoz tehničke vode koju koriste mnoge firme što je još jedna od usluga JKP „Šumadija”.

U Kragujevcu se već godinama ulice peru pijaćom vodom 4
Pumpa za bašte na bazenu nedovoljnog kapaciteta pa se voda za pranje ulica toči na hidrantu sa gradske mreže Foto: Z.S.M.

Da je korišćenje vode iz bazena ustaljena praksa za „Danas” kaže i Bratislav Uraković, direktor Sportsko poslovnog društva „Radnički” pod čijom je ingerencijom ovaj sporsko-rekreativni objekat.

– Tehnički mi moramo da ispraznimo bazen, i postoje samo dve varijante da je samo prospemo i bacimo tu ogromnu količinu vode ili prodamo JKP „Šumadiji” i ta dobijena sredstva ili njihove usluge poput betoniranja ili postavljanja pločica iskoristimo kao kompenzaciju za održavanje bazena i njihovo sređivanje pred novu kupališnu sezonu, kaže on.

Voda u olimpijskom bazenu jeste od prošlog leta, ali po Urakoviću je to redovan postupak, jer bazen ne sme da ostane bez vode zimi.

– Svake godine se radi tako, a bazeni se po svim zakonima i veoma rigoroznim standardima sređuju pred početak letnje sezone, kaže on.

Iako gradski Vodovod nema nadležnosti nad vodom Šumaričkog jezera za Nebojšu Jakovljevića direktora ovog kragujevačkog javno-komunalnog preduzeća ovo „pitanje nije ni jednostavno ni jednostrano”.

– U najvećem broju gradova u Srbiji se to tako radi. Retki su veći gradovi koji imaju mogućnost da koriste druge izvore vode za pranje ulica. Postoje propisi, Zakonom o vodama regulisani i vi ne možete samo da uzimate za tu potrebu vodu iz neke reke ili jezera, kaže on.

U Kragujevcu se već godinama ulice peru pijaćom vodom 5
Dok ponovo ne počne da se koristi jezero u Šumaricama kragujevačke ulice se preu pijaćom vodom Foto: Z.S.M.

Jakovljević u razgovoru za „Danas” skreće pažnju da je jezero u Šumaricama na polovini kote kapaciteta vode.

– Ako bi se sada koristila voda za pranje ulica iz njega ubrzo bi se potpuno ispraznilo. Postalo bi obična bara jer nema dotoka. Hidrološka situacija se kompletno promenila, nema više velikih kiša. Nema više značajnih dotoka ne samo u ovo jezero već i Gružansko i sve ostale akumulacije u okolini Kragujevaca. Kada je poslednji put pala takva kiša koja je mogla da poveća nivo vode? Nko ne pamti, ističe direktor Kragujevačkog Vodovoda.

Po njegovim rečima ista je priča na čitavom području Srbije.

– Postoji zakonom utvrđen i biološki minum za reke i jezera koji mora da se poštuje. Neko vodi računa o tome a ulice moraju da se peru. Nema tu nemara, to su jednostavne činjenice i okolnosti koje su takve u ovom trenutku, zaključuje Nebojša Jakovljević.

Ovaj tekst je nastao zahvaljujući vama, našim čitaocima. Pozvali smo vas da nam šaljete priče i budete reporteri Danasa, hvala vam na poverenju i hvala vam što jeste.

Ukoliko imate neku interesantnu vest, zanimljivu fotografiju, video klip ili želite da ukažete na komunalni problem u vašem gradu, javite nam se putem kontakt forme na portalu Danasa.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari