„Slava naciji! Smrt neprijateljima!“ i „Ukrajina iznad svih“ parole su ukrajinskog nacionalističkog pokreta iz 1930-ih, koje su ponovo zaživele tokom protesta koji traju više od dva meseca, tvrde pojedini ruski, ali i zapadni mediji.
O uticaju neonacističkih snaga u protestima protiv predsednika Viktora Janukoviča, odnosno njegove odluke da ne potpiše sporazum o pridruživanju sa EU, zasad se malo zna. Svedočanstva o tome dolaze sa malo poznatih sajtova, poput sajta na ruskom nihilist.li ili američkog thenation.com, koji ovu stranu protesta povezuju sa desničarskom strankom „Sloboda“ Olega Tjagniboka i još radikalnijom, nedavno formiranom grupom „Desni sektor“.
Jednu od dubljih analiza na ovu temu objavio je i RT (Russia Today), u kome Dmitrij Babić, politički analitičar, navodi da Zapad zapravo zatvara oči pred neonacistima koji „operišu“ u Kijevu.
Prema navodima nihilist.li, zvaničnici EU počeli su sastanke sa predstavnicima „Slobode“, Kličkovog „Udara“ i „Otadžbine“ Arsenija Jacenjuka još pre godinu dana u cilju rušenja vlade predsednika Janukoviča. Navodno je ambasador Nemačke u Ukrajini „prognozirao“ Tjagniboku ulazak u vlast ako se udruži sa „Udarom“ i „Otadžbinom“. „Krajnje je zabrinjavajuće da vlada u Berlinu i zvaničnici u Briselu nisu nimalo uznemireni činjenicom da je Kličkova stranka u koaliciji sa fašistima i nacionalistima“, piše na tom sajtu.
Dosad su se ultradesničarski pokreti, poput „Slobode“ i „Desnog sektora“ na protestima zalagali za građanske slobode.
Portali The voice of Russia i hrvatski Advance objavili su pismo jednog pripadnika ukrajinske specijalne policije Berkut, koji ukazuje kako je policija na meti „fašističkih napada“, a mora da se uzdržava od upotrebe sile: „Mediji objavljuju izmišljene vesti i šire laži. Stanovnici Donjecka nisu svesni šta se događa ovde. Mediji prikazuju nebitne stvari i to na način da izgleda kao da mi ubijamo civile i ranjavamo demonstrante, ali niko ne želi da prikaže kako nas oni dižu u vazduh i pale. Mediji su Berkut i druge snage bezbednosti prikazali kao fašiste. Mediji su svi prodati. Glavni nemiri su počeli 23. januara. Na televiziji o tome nije bilo niti jedne reči puna dva dana. I kada su počeli izveštavati, niko nije objavio kako se ispred zgrade Saveta ministara puštaju nemački ratni marševi, nose zastave sa svastikom i znakovi Trećeg rajha. Niko nije video kako 18-godišnjeg vojnika razapinju na ulaznu ogradu. Niko nije prikazao autobus koji je blokirao fašiste koji su ga tada demolirali. Tada se u blizini nalazilo svega 10 pripadnika Berkuta. Demonstranti su im gurnuli fleš granate pod neprobojne prsluke… Niko nije prikazao polomljene noge i ruke, stotine razbijenih policijskih kaciga, spaljenih tela pripadnika Berkuta, kako leže ranjeni“.
„Sloboda“ je najvidljivija stranka na protestima u Kijevu i ima najveći uticaj na bezbednosni sistem demonstranata. Stranka Olega Tjagniboka je četvrta po veličini u Ukrajini, drži 37 od 460 parlamentarnih mesta. Na izborima 2012. osvojila je 10 odsto glasova. Ranije poznata kao „Socijalno-nacionalna stranka“, ova partija održava neformalne veze sa grupom Patriote Ukrajine. „Sloboda“ sebe promoviše kao vatrenog branioca tradicionalne ukrajinske kulture i jezika od stranog uticaja. Tjagnibok je iz ukrajinske Rade izbačen 2004. jer je govorio da zemlju kontroliše „moskovsko-jevrejska mafija“. Hiljade pristalica njegove stranke marširalo je 1. januara u čast Stepana Bandere, kontroverznog vođe Ukrajinske ustaničke armije, koja se borila protiv SSSR za nezavisnost Ukrajine i koja je „pročistila“ na desetine hiljade poljskih civila. Prema britanskom Gardijanu, neki analitičari smatraju da delanje „Slobode“ u protestima može da dovede do podela, jer većina njihovih pristalica živi na zapadu zemlje, dok ih birači na istoku i jugu vide kao ekstremiste.
„Desni sektor“, piše Bi-Bi-Si, ima bliske veze sa ekstremnom desnicom, poput Patriota Ukrajine i Tridenta, a sastavljena je u velikoj meri od mladih, nacionalističkih fudbalskih navijača koji su na proteste u Kijev došli iz raznih delova zemlje. Zanimljivo je da je okosnicu „Desnog sektora“ formirala grupa mladih sa ruskog govornog područja koja ima nacionalističke stavove. Za razliku od ostalih demonstranata, pristalice „Desnog sektora“ ne podržavaju ulazak Ukrajine u EU, koju smatraju „mučiteljem evropskih naroda“. Krizu u Ukrajini vide kao priliku da se „sruši sadašnji državni kostur“ i počne graditi nova država. Oni smatraju „Slobodu“ suviše liberalnom i konformističkom strankom.
Kličkovi pozdravi
Kako ukazuje Dmitrij Babić, ni Vitalij Kličko, jedan od opozicionih vođa i bivši bokserski šampion, koji pripada proevropskim snagama, nije osudio radikalne demonstrante, već je tokom protesta stajao uz Tjagniboka, koji „otvoreno zagovara antisemitizam“. Prema navodima pojedinih medija, Kličko je koristio neonacistički slogan na protestima: „Slava Ukrajini“, na šta publika odgovara sa: „Za slavu heroja“.
Moguće raspisivanje izbora, nagoveštava Janukovič
Predsednik Ukrajine Viktor Janukovič mogao bi da prihvati održavanje prevremenih predsedničkih i parlamentarnih izbora, izjavio je juče poslanik njegove Partije regiona u skupštini, prenela je Beta. Janukovič je pominjao ovakvu mogućnost na partijskom sastanku prošle nedelje, rekao je Jurij Mirošničenko za agenciju Frans pres. On je objasnio da je Janukovič pominjao dva scenarija za izlazak iz krize, prvi da se amnestiraju uhapšeni demonstranti i zauzvrat dobije evakuacija zauzetih javnih zgrada, a drugi su prevremeni izbori.
Opozicija u Skupštini, međutim, nije glasala za zakon jer je amnestija uslovljena prethodnim povlačenjem opozicionih aktivista iz vladinih zgrada koje su zauzeli. Oni traže bezuslovnu amnestiju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


