Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC) obeležava danas 16-godišnjicu postojanja i rada. Približavajući se svom punoletstvu, BSEC na međunarodnom planu istupa kao najkompetentnija i najpotpunija organizacija zemalja šireg crnomorskog regiona. Pored statusa posmatrača u sistemu UN, čime je otvorena mogućnost njegovog partnerskog nastupa u inicijativama i akcijama globalnog značaja, BSEC je poslednjih godina razvio razne oblike saradnje sa brojnim međunarodnim organizacijama – od Svetske banke, preko Međunarodne transportne unije, do Međunarodne organizacije za migracije.

Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC) obeležava danas 16-godišnjicu postojanja i rada. Približavajući se svom punoletstvu, BSEC na međunarodnom planu istupa kao najkompetentnija i najpotpunija organizacija zemalja šireg crnomorskog regiona. Pored statusa posmatrača u sistemu UN, čime je otvorena mogućnost njegovog partnerskog nastupa u inicijativama i akcijama globalnog značaja, BSEC je poslednjih godina razvio razne oblike saradnje sa brojnim međunarodnim organizacijama – od Svetske banke, preko Međunarodne transportne unije, do Međunarodne organizacije za migracije.
Poslednjih godina, pojačani su napori za jačanje saradnje i dijaloga sa EU, što je krunisano sastankom ministara spoljnih poslova dve organizacije u Kijevu februara ove godine, dok je Evropska komisija u junu prošle godine dobila status posmatrača u BSEC. Sa svoje strane, EU je formulisala objedinjujući paket politika prema zemljama šireg crnomorskog regiona, pod nazivom Crnomorska sinergija. Tri države (Grčka, Bugarska i Rumunija) članice su obe organizacije.
Zemlje šireg crnomorskog regiona u sastavu Oraganizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju obuhvataju prostor sa preko 350 miliona stanovnika, sa površinom od oko 20 miliona kvadratnih kilometara i ogromnim prirodnim bogatstvima, među kojima su posebno značajna nalazišta nafte i prirodnog gasa. Organizaciju je osnovalo 1992. 11 zemalja (Albanija, Azerbejdžan, Bugarska, Gruzija, Grčka, Jermenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Turska i Ukrajina), da bi svoj konačan sastav upotpunila pristupanjem SR Jugoslavije u aprilu 2004. godine. Republika Srbija je, posle odvajanja Crne Gore iz državne zajednice, a u skladu sa Ustavnom poveljom, nastavila punopravno članstvo u ovoj, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Republika Srbija je 1. novembra 2006. preuzela od Rusije šestomesečni mandat predsedavajućeg i do kraja aprila naredne godine uspešno organizovala i učestvovala na više od 60 međunarodnih sastanaka. Treba napomenuti da je to bilo prvo predsedavanje Srbije kao samostalne države nekoj međunarodnoj organizaciji. Krunu ovih aktivnosti predstavljao je ministarski sastanak BSEC održan 19. aprila 2007. u Beogradu, kojem je prisustvovao rekordan broj ministara spoljnih poslova.
Iako izvorno osnovan kao prevashodno ekonomska organizacija, BSEC danas ima razgranate aktivnosti u 18 radnih grupa, koje obuhvataju širok spektar tema – od kulture, preko zaštite životne sredine, trgovine i obrazovanja, do saradnje policijskih organa zemalja članica. Pored toga, u organizaciji postoji i Projektni razvojni fond koji potpomaže regionalnu naučnoistraživačku saradnju. Kao i sve druge međunarodne organizacije, i BSEC ima određenih problema u svom delovanju i radu. Oni, pre svega, proizilaze iz nasleđa nerešenih bilateralnih problema i tzv. zamrznutih konflikata na postsovjetskom prostoru, kao i nedovoljne efikasnosti i usporenog procesa usaglašavanja i postizanja konsenzusa pri donošenju važnih odluka. Može se očekivati da će, sa približavanjem zvaničnog punoletstva, ova regionalna organizacija uspešno prevladavati postojeće probleme i nastaviti započete procese unapređivanja dijaloga i saradnje u brojnim oblastima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari