Ekstremno zagađenje vazduha u Srbiji: Od jutros 12 opština ima "izuzetno loš" kvalitet vazduha 1Foto: Aleksandar Roknić

Izuzetno loš kvalitet vazduha zabeležen je jutros u 12 gradova i opština, a zagađenje vazduha u Srbiji  je toliko da se samo jedan grad našao u „zelenoj“ kategoriji.

Najveće zagađenje u Srbiji oko podneva bilo je u Aleksincu, Nišu – na opštini Crveni Krst i Zaječaru sa indeksom 308, potom slede Beograd – opština Lazarevac i Ruma sa indeksom 305, Kruševac (304), Beograd – Grocka i Vrbas (303), Knjaževac i Sombor (302), Aranđelovac i Šabac (301).

Ove vrednosti svrstavaju se u najgoru kategoriju kvaliteta vazduha koji se karakteriše kao „izuzetno loš“, a zbog toga se preporučuje smanjenje fizičke aktivnosti na otvorenom, kao i potpuno izbegavanje fizičke aktivnosti na otvorenom za građane sa osetljivim zdravljem.

Ekstremno zagađenje vazduha u Srbiji: Od jutros 12 opština ima "izuzetno loš" kvalitet vazduha 2
Foto: Danas

Ni u ostalim delovima Srbije situacija nije ništa bolja.

Kako pokazuju podaci koje prikuplja i prikazuje u posebnom odeljku sajt N1, većina ostalih gradova imala je tokom podneva oznaku „veoma lošeg vazduha“, zbog čega se građanima savetuje da smanje intenzivne aktivnosti na otvorenom ako imaju simptome kao što su bol u očima, kašalj ili grlo.

Takve vrednosti zabeležene su u Aleksandrovcu, Apatinu, Bajinoj Bašti, Beloj Palanci, Beogradu – opštinama Mladenovac, Novi Beograd, Obrenovac, Palilula, Rakovica, Savski Venac, Sopot, Stari Grad, Surčin, Voždovac, Zemun, Zvezdara, Čukarica, zatim u Beočinu, Brusu, Dimitrovgradu, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Kikindi, Kuli, Leskovcu, Loznici, Majdanpeku, Negotinu, Nišu – opštinama Niška Banja, Palilula, Pantelej, potom u Novom Sadu, Pećincima, Požegi, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Trgovištu, Trsteniku, Tutinu, Užicu, Valjevu, Velikom Gradištu, Vladičinom Hanu i Šidu.

Loš vazduh, tokom kog se građanima preporučuje da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako imaju simptome kao što su bol u očima ili kašalj, zabeležen je u nešto manje gradova i opština.

Među njima su Beograd – opštine Barajevo i Vračar, potom Bogatić, Bor, Inđija, Kosjerić, Kovačica, Kragujevac, Kraljevo, Ljubovija, Malo Crniće, Niš na opštini Medijana, Novi Pazar, Pančevo, Paraćin, Pirot, Požarevac, Raška, Senta, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Surdulica, Vranje, Vršac, Zrenjanin, Čačak i Žabalj.

„Prihvatljiv“ i „srednji“ indeks kvaliteta vazduha ne karakterišu posebne preporuke, osim u slučaju „srednjeg“ kvaliteta kod osetljivog dela populacije gde se preporučuje da građanu razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako primete simptome.

Srednji indeks kvaliteta vazduha oko podneva je zabeležen u Lučanima i Priboju, a prihvatljiv samo u Kovinu.

Jedini grad koji je bio u „zelenom“ u pogledu kvaliteta vazduha jeste Čajetina.

Šta znače brojke kojima se meri zagađenje vazduha u Srbiji?

Podaci o kvalitetu vazduha se prikupljaju iz državnog sistema za monitoring (oko 70 automatskih mernih stanica), kao i iz različitih sistema takozvanog građanskog monitoringa (Sensor Community i Vazduh građanima – Klimerko), odnosno sa merača koje građani sami postavljaju i koji podatke razmenjuju kroz neku od javno dostupnih baza podataka (oko 380 merača), piše na sajtu N1 u odeljku koji je posvećen praćenju kvaliteta vazduha u gradovima i opštinama širom Srbije.

Vrednovanje i rangiranje kvaliteta vazduha vrši se prema metodologiji koju primenjuje evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) za proračun Evropskog indeksa kvaliteta vazduha, sa rasponom u šest kategorija: Dobar, Prihvatljiv, Srednji, Loš, Veoma loš i Izuzetno loš.

Indeks uzima u obzir srednje vrednosti koncentracija pet zagađujućih materija koje se mere u realnom vremenu i to: srednje 24-časovne koncentracije suspendovanih čestica prečnika do 10 µm, odnosno do 2,5 µm (PM10 i PM2.5) i srednje časovne koncentracije sumpor-dioksida (SO2), azod-dioksida (NO2) i prizemnog ozona (O3).

Numerička vrednost Indeksa definisana je radi uporedivosti sa drugim, već ustaljenim brojčano izraženim kvantifikacijama kvaliteta vazduha.

Dati prikaz u potpunosti uzima u obzir važeću zakonsku regulativu Evropske Unije odnosno Republike Srbije u oblasti zaštite vazduha kojom su definisane granične vrednosti za pet dominantnih zagađujućih materija kao i preporuke Svetske zdravstvene organizacije u kontekstu evaluacije posledica kontinuiranog zagađenja po zdravlje građana.

Imajući u vidu da su suspendovane čestice dominantna zagađujuća materija u Srbiji radi prikaza trenutnog stanja kvaliteta vazduha data je i vrednost koncentracije PM2.5 čestica u poslednjih sat vremena za koju ne postoji zakonom definisana granična vrednost, ali se prema EEA vazduh smatra prekomerno zagađenim za časovne koncentracije iznad 40 µg/m3.

Sve podatke preuzima i obrađuje sistem xEco – Ekstremna ekologija za potrebe aplikacije xEco Vazduh, koja u realnom vremenu, u formi mape i različitih rang-lista, daje prikaz kvaliteta vazduha na teritoriji Srbije primenom Evropskog indeksa kvaliteta vazduha, ali i poređenjem izmerenih koncentracija sa definisanim graničnim vrednostima za pojedine polutante, te u odnosu na granične vrednosti koje je preporučila Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

Inače, u Srbiji godišnje umre preko 17.000 ljudi od zagađenog vazduha, navode iz udruženja Eko straža uz komentar da je to „skoro po zakonu“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari