Nakon otvaranja najveće fabrike za reciklažu PET ambalaže u regionu, koja od maja meseca radi u Boru, rezultati su po svim parametrima nadmašili sva očekivanja. Pre investicija kompanije Eurofoil na tržištu Srbije, najveći operateri u oblasti reciklaže PET ambalaže procesuirali su blizu hiljadu tona PET ambalaže godišnje. Nakon otvaranja borske fabrike, ali i proširenja poslovne jedinice u Beogradu, Eurofoil je oborio sve rekorde u Srbiji, tako da već nekoliko meseci zaredom, mesečno procesuira preko 500 tona PET ambalaže.

 Ne čudi što su u planu proširenja proizvodnje, tako da bi vrlo brzo i u Novom Sadu trebala da počne sa radom potpuno nova fabrika Eurofoil, a već početkom oktobra svoj udeo od 49 posto akcija u kompaniji preuzima jedna od najvećih američkih kompanija koje se bave reciklažnim biznisom. Finalni proizvod ovog procesa su različite folije i proizvodi od PET ambalaže koji se po punoj ceni plasiraju na najzahtevnija evropska i svetska tržišta, tako da preko 90 posto proizvodnje Eurofoil fabrika, ide direktno u izvoz. Sve ovo bilo je dovoljan povod da beogradsko postrojenje kompanije Eurofoil poseti visoka delegacija nekoliko ambasada, kao i resornog ministarstva energetike, razvoja i životne sredine.

Vladan Zdravković, državni sekretar Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Vlade Srbije, nije krio pozitivne utiske nakon ove posete beogradskom centru kompanije Eurofoil:“Ovo je jedan jako dobar primer u kome je otpad praktično iskorišćen kao sirovina od koje se proizvodi folija koja se dalje izvozi, kako smo čuli, 90 posto. Ovo je savršen primer za ono što bi Srbija na svim poljima trebalo da radi. Dakle, nešto što je otpad, što smeta i zagađuje pretvaramo u nešto što možemo da koristimo za dalji privredni razvoj. Nažalost, još uvek se ne radi dovoljno na tom polju i jedan od prioriteta Vlade je da poveća iskoristivost i upotrebu otpada i da ga pretvori u korisne vidove energije. Ovo je dobar spoj toga da imamo energiju i zaštitu prirodne sredine zajedno i da možemo sve te faktore koji narušavaju i ometaju životnu sredinu da iskoristimo na drugi način. Baš ta PET ambalaža koja predstavlja veliki otpad i koja je pored plastičnih kesa, jedan od najvećih izvora zagađenja čovekove okoline, ovde se reciklira i pretvara u upotrebljive folije a ponoviću da je najvažnije od svega to što otpad pretvaramo u proizvod koji izvozimo. To je jedini način na koji Srbija može da ide dalje i na koji Srbija može da uhvati priključak sa Evropom i da budemo tamo gde pripadamo i gde nam je mesto.”

Meri Vorlik, ambasadorka SAD u Srbiji, sa zadovoljstvom je konstatovala da je ovaj projekat po mnogo čemu dobar primer investicione saradnje Srbije i SAD: “ Sjedinjene američke države, kao i mnoge druge zemlje koje su ovde prisutne pridaju veliki značaj i doprinos poboljšanju životnog okruženja na globalnom nivou. Doprinos Srbije u ovom pogledu je takođe veoma važan pri čemu građani takođe treba da učestvuju i imaju svest o važnosti reciklaže i poboljšanja uslova u životnoj okolini. Neke organizacije su radile dobar posao u ovom pogledu uključujući i mlade koji su se vratili iz Amerike i Evrope i preuzeli inicijativu u ovom pogledu, što je veoma važno. Drago mi je da američka kompanija ima udela u ovom projektu i nadam se da će ovo dovesti do sve više investicija i projekata vezano za reciklažu u budućnosti.” Daglas Apostol, šef ekonomskog odeljenja ambasade SAD upozorio je na značaj reciklažne industrije kao mogućnosti za ragionalnu ekonomsku saradnju : “Ovo je vrsta investicija koje mi rado podržavamo. U ovoj kompaniji je i deo američkog kapitala, a ovo takođe predstavlja i dobar primer regionalne saradnje, pošto su tu hrvatski, srpski i američki investitori. Dobro je da je ovo isključivo komercijalna investicija i da nema veze sa politikom i promenom Vlade. Mislim da je ovo veoma važna privredna grana koju treba da podržava svaka Vlada. Smatram da ova industrija ima veliki potencijal za rast i da je jako važno povećavati prikupljanje reciklabilnog materijala. Ja često kažem : “ Novac leži u đubretu” i mislim da sve te vrste otpada koji se jednostavno baca po Srbiji i mnogim drugim mestima može da bude prikupljan i da donosi prihod.“

Jedna od zemalja koji su globalni lideri u oblasti reciklažne industrije je Japan, a prilikom posete Eurofoil postojenju u Beogradu, Tosio Cunozaki, ambasador Japana u Srbiji je naglasio ekonomski i sirovinski značaj ove industrije:”Mislim da je reciklaža PET ambalaže veoma dobra ideja. Mi u Japanu to radimo već duže vreme i kao što je ovde već rečeno : “Otpad nije đubre, otpad je sirovina” i mislim da je ponovno iskorišćavanje otpada, divna stvar.” Jedna od zemalja Evropske unije koja je uspela da razvije ozbiljnu reciklažnu industriju je Danska, a Mete Kjuel Nilsen, ambasadorka Danske u Srbiji ukazala je da je razvoj reciklažne industrije u Srbiji deo procesa evropskih integracija, i da na ovom polju postoji vidni napredak. “Smatram da je dug put u ovom pogledu pred Vama, ovo je na naki način početna tačka ali kroz poslednjih nekoliko godina ovde primećujem ogroman rast svesnosti i volje da se više razmišlja o zaštiti životne sredine.”-ukazala je ambasadorka Danske u Srbiji.” Takođe, u tome leži i novac ukoliko ljudi počnu u većoj meri da recikliraju. Dakle, neophodna je veća svest o tome pa to onda donosi i više novca. Ovo je odličan primer za to da otpad ne treba smatrati nečim za šta samo treba pronaći mesto da ga stavimo. Otpad je novac, on je sirovina i to možete videti ovde gde se plastični otpad ponovno koristi umesto da se pravi potpuno nov ispočetka. Znači, umesto da na otpad gledamo kao na problem, počnemo da gledamo na njega kao na korisnu sirovinu. Mislim da za Srbiju postoji mnogo opcija u ovoj oblasti za napredak.”

Miško Obradović, jedan od vlasnika i srpski partner u kompaniji Eurofoil, koja uključuje i američki i hrvatski kapital, ukazao je na značaj posete ove visoke delegacije, ali i na planove koji idu mnogo dalje od tržišta Srbije : “Ako govorimo o ovoj našoj reciklažnoj industriji, konkretno reciklaži i proizvodnji PET folije, mogućnosti su apsolutno fantastične. Srbija, nažalost nema potpuno definisane zakone o sakupljanju PET i svega ostalog, ali to će siguran sam, vremenom doći. Sa PET flašama imate neograničene mogućnosti, mogu se proizvoditi flaše, tkanina, zaista mnoge aplikacije postoje za to. Mi smo se apsolutno fokusirali da napravimo nešto što treba ovoj zemlji kako kao primer, tako i kao prihod. Trenutno smo završili pregovore sa američkom firmom koji su trajali oko dva meseca, koja će preuzeti oko 49 posto akcija od Eurofoila i zajedno sa kompanijom Drava internacional ćemo gledati da se proširimo i na druge regione i tako postanemo lider kako u prikupljanju tako i u preradi PET ambalaže.”

U vremenu u kome se industrije koje generišu prihode iz izvoza mogu nabrojati na prste jedne ruke, pokazuje se da je reciklažna industrija jedna od retkih industrija u Srbiji koje imaju potencijal i za zapošljavanje, ali i za ozbiljne ekonomske prihode od izvoza finalnih proizvoda, a ne samo polusirovina ili sirovina. Poslovni model Eurofoila rešio je problem sakupljačke mreže PET ambalaže, ali i ozbiljne integracije Roma u ozbiljan, ekonomski održiv, i poreski legalan reciklažni biznis u Srbiji, tako da je sada sasvim jasno da postoji realan prostor da Srbija u ovoj oblasti postane istinski regionalni centar. Nova Vlada pred sobom ima u ovom trenutku gotovo nerešiv zadatak da reši pitanje prikupljanja ambalaže iz domaćinstava, pošto u ovakvoj krizi teško je naći veliki novac za infrastrukturnu mrežu posebnih kontejnera, ali i posebnog prevoza i odlaganja različitih vrsta otpada. Ipak, primer Eurofoila pokazuje da te investicije nisu samo ekološke, već pre svega ekonomske, i da su svakako vredne razmatranja, bez obzira na krizu javnih finansija u kojoj se Srbija danas nalazi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari