Kako je Zrenjanin sprovodio postupke davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta 1Foto: M.P./Danas

Zrenjanin nije efikasno sprovodio postupke davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta, a nije blagovremeno dostavljao ni izveštaje o uplati sredstva, a poslednji takav izveštaj dostaljen je u septembru 2022. godine i to za licitacije iz 2018. godine.

Sve ovo konstatovala je Dražavna revizorska institucija (DRI), a to je nešto na što Banatski poljoprivrednici i njihova udruženja godinama ukazuju.

Praktično, od kako su lokalne samouprave preuzele obavezu raspolaganja i davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, u Zrenjaninu procedure kaskaju, da bi u proteklih deset godina Zrenanin dospeo u začelje liste gradova i opština po sprovedenim licitacionim obavezama.

Situaciju je trebalo da popravi preuzimanje nadležnosti od strane Uprave za poljoprivredno zemljište, koja organizuje elektronska nadmetanja za državne oranice.

Zato je pitanje da li najnoviji izveštaj DRI pokazuje da je Zrenjanina nastavio da kasni sa donošenjem godišnjih planova za korišćenje poljoprivrendog zemljišta u državnoj svojini i zašto i dalje nema podatke o uplaćenim zakupninama za poslednje godine.

„Licitacije su najveći vid korupcije, poljoprivrednici u Banatu su zbog toga ostali bez državne zemlje. Najviše malverzacija ima sa zemljom koju dobijaju stočari koji tu zemlju daju posle u podzakup, a mnogi su ucejeni i uplašeni, Poljopivrendici ne rade više državnu zemlju, u svakom selu imate po jednog koji je radi, a negde pojedinac dobije da radi državnu zemlju i u pet sela. Davali smo mi povodom toga potpisane izjave u policiji da se ispita bespravno korišćenje poljoprivrendog zemljišta, jer je na terenu javašluk.“, objašnjava Dragan Kleut, predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

Kulminacija oko izdavanja državnog zemljišta u Zrenjaninu desila se 2020. godina za vreme posebnih mera tokom epidemije korone, o čemu je Danas pisao.

Tada su se ogorčeni banatski poljoprivrednici povukli sa llicitacija, trvdeći da je zemlja namenjena „odabranima“.

Na pismeni upit koliko sredstava je uplaćeno u bužet grada na osnovu licitacije državnih oranica za tu godinu, kao i koliko novca je prosleđeno u pokrajinski i državni budžet, iz Grada Zrenanina odgovoreno je da „još nemaju informacije jer nisu obrađene“.

„Mi smo tražili od grada izveštaj o uplatama za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ali nikada nismo dobili odgovor koliko para su uplatili ti ljudi koji su istisnuli poljoprivrendike. Zbog njih su mnogi ratari ostali bez njiva. Kao Savez smo tražili podatke od Komisije za poljoprivredno zemljište, koja je dužna da nam odgovori a ukoliko zemljište nije plaćeno i da nam ponudi to zemljište. NIkada nismo dobili odgovor“, objašnjava Kleut.

Državna revizorska institucija je u svom izvešaju konstatovala da Zrenjanin nije efikasno sprovodio postupke davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Šta je konstatovao DRI?

Zrenjanin, takođe, nije u zakonom propisanim rokovima ministarstvu dostavljao izveštaje o uplati sredstava ostvarenih od davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini i izveštaje o korišćenju sredstava za realizaciju godišnjeg programa, za period od 2018. do 2021. godine, a izveštaj o utrošku sredstava od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini za 2018.

Grad Zrenjanin je dostavio ministarstvu tek u septembru 2021. godine.

DRI konstatuje, između ostalog, da u Zrenjaninu nisu bliže uredili procedure, podelu odgovornosti i rokove u vezi sa izradom godišnjeg programa, postupkom izdavanja u zakup i pripremanjem izveštaja koje su u obavezi da dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U izveštaju se dodaje da izostanak uređenog sistema nadležnosti i odgovornosti dovodi do neblagovremene realizacije postupaka davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Prema obrazloženju ovlašćenih lica Grada Zrenjanina, kasnilo se zbog stočara i aplikacija.

„Kašnjenje je nastalo, između ostalog, zbog otvaranja aplikacije za izradu godišnjeg programa tek posle završenog unosa ugovora izlicitiranog zemljišta za prethodnu agroekonomsku godinu. Bio je i veliki broj prijavljenih vlasnika domaćih životinja koji su se javili na javni poziv po osnovu prava prečeg zakupa, a na kašnjenje je uticala i nezavršena restitucija, nezavršena komasacija u katastarskoj opštini Botoš, kao i predmeti koji se po tužbama nalaze pred Upravnim sudom“, stoji u izveštaju DRI da je odgovoreno iz lokalne samouprave u Zrenjaninu

Prihodi od izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta dele se na tri dela i uplaćuju u istim iznosima u budžet Republike, Pokrajine i grada.

„Na ovom primeru gradska vlast pokazuje ignorantski i ponižavajući odnos prema paorima, koji na tom obradivom zemljištu već godinama unazad ne mogu da izvrše setvu i primene odgovarajuće agrotehničke mere, jer nemaju mo od Komisije gućnost da zakupe zemljište na vreme, a kašnjenje se ozbiljno odražava i na kvalitet državne zemlje. Tužno je gledati koliko se predstavnici vlasti ne snalaze u obavljanju redovnih poslova koji su im u nadležnosti, ali je jasno Zrenjaninci više ne smeju biti taoci ovako loše vlasti“, komentariše Dejan Čapo, odbornik LSV.

Više vesti iz ovog grada ćitajte na sledećem linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari