
U martu ove godine ministar finansija Siniša Mali najavio je realizaciju programa takozvanih „kredita za mlade“, putem kojih građani uzrasta od 20 do 35 godina mogu, uz subvenciju od države, da kupe stan.
Na raspolaganju im je kredit do 100.000 evra, sa učešćem od samo jedan odsto od vrednosti nekretnine.
Međutim, situacija je malo drugačija u praksi, pa se tako na oglasima za prodaju stanova u Srbiji, u poslednje vreme nalaze i opisi da se stan ne prodaje posredstvom „kredita za mlade“.
Razlog za to je što nekretnine koje se prodaju ne ispunjavaju uslove koje je država propisala. Oni koji se bave nekretninama kažu da su svi uslovi kredita „namešteni“ tako da se stanovi u Surčinu nakon izložbe EXPO mogu lakše prodati, piše Nova ekonomija, a o čemu je ranije pisao i Danas.
Kada se potencijalni kupci jave na oglas za prodaju stana, koji košta manje od 100.000 evra, neretko se čuje odgovor da se „stan ne prodaje putem Vučićevih kredita“.
Razlog za to ne leži u nevoljnosti da se nekretnina proda putem ovog kredita, već u jednoj čisto pravnoj stvari.
Jedan od prodavaca koji je i diplomirani ekonomista po struci, navodi da se stanovi u izgradnji koji mogu biti kupljeni „kreditom za mlade“ nalaze u okviru pojedinih projekata kod kojih je banka ili Republika Srbija finansijer izgradnje.
To zapravo isključuje sve investitorske projekte novogradnje koji su u izgradnji, tvrdi on u razgovoru za Novu ekonomiju.
„Nažalost, s obzirom na to da se ova informacija spominje na samom kraju prilikom promocije ove subvencije ili retko ko od kupaca sasluša vest do kraja, a i da je našem narodu lakše da pozove nego da se barem malo raspita ko može dobiti i za koje projekte „kredit za mlade“, prodavci stanova i investitori su došli u situaciju beskonačnog objašnjavanja, pa čak i pravdanja. To je razlog zašto je u mnogim oglasima naglašeno da se stan ne prodaje na ovaj način“, dodaje on.
Ovu informaciju potvrđuje i ovlašćeni procenitelj nekretnina Nikola Seneši. Kako objašnjava za Novu ekonomiju, mladi ne mogu da uzmu kredit za stan ukoliko zgrada koju gradi privatni preduzetnik nije izgrađena.
To znači da, ako država ili banka ne finansiraju izgradnju, ako Građevinska direkcija Srbije nije nosilac građevinske dozvole ili ako je stan u izgradnji, kredit ne može da se koristi.
Kako kaže Seneši, to je potpuni besmisao, jer za garanciju i osiguranje kredita služi Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita.
„Član 6. zakona o kreditu za mlade je napravljen da bi se favorizovale zgrade koje gradi država, a to su one za EXPO. Te zgrade biće gotove do momenta dok se ne realizuje izložba, a država drugo i ne zida“, navodi Seneši.
Mladi koji naiđu na stan koji je uknjižen i sa upotrebnom dozvolom, mogu da ga kupe putem kredita za mlade, ali je tih stanova, kako on naglašava, jako malo.
„Uglavnom ovaj kredit služi za to da bi se struktura stanova za EXPO prodala nakon izložbe pri povoljnijim uslovima i garantnim šemama. Zakon o kreditima je bio marketinški momenat za koji sada nema novca, a banke ne prihvataju takve garancije. Vrhu naše vlasti mladi nisu u centru pažnje“, rekao je on.
O vesti da je više od 4.500 mladih apliciralo za kredit, Seneši je rekao da se oni možda jesu prijavili, ali da je to kao dobijanje brojeva za legalizaciju, odnosno kao lista čekanja.
„Prijavite se pa skupljate papire, pa kad ne skupite papire ne dobijete ništa“, dodaje.
Kako kaže, u momentu kada je objavljena vest o dobijanju kredita za stanove za mlade, u Srbiji su bile druge političke okolnosti, odnosno drugi politički odnos prema studentima. Tada je vlast, tvrdi on, pokušavala da smiri studente, a kasnije je amandmanima zakona pokušavala da dostigne da se što manja količina novca potroši, jer novca u budžetu za to nema.
Ceo tekst pročitajte na portalu Nove ekonomije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.