MAT: Dugoročna blokada obrazovnog procesa vodi smanjenoj produktivnosti i inovacijama 1foto: Miloš Tešić/ATAImages

Višemesečna blokada univerziteta i školstva može imati širok spektar negativnih efekata na društvo, ekonomiju i budući razvoj zemlje, piše najnoviji MAT (Makroekonomske analize i trendovi).

Kako se navodi u tekstu Ivana Nikolića, urednika ovog izdanja bez političke stabilnosti nema makroekonomske stabilnosti, uključujući stabilnost deviznog kursa.

„Ona stvara uslove za dugoročne ekonomske politike, povećava poverenje investitora i smanjuje rizik od valutnih kriza. Bez političke stabilnosti, čak i dobre makroekonomske politike mogu biti ugrožene, što dovodi do ekonomskih problema“, navodi se u tekstu.

Ipak, autor ističe i da političke akcije ne moraju da imaju ekonomski smisao. Nekada im je efekat po ekonomiju ciljano negativan. To je čak i legitimno u političkoj borbi, jer se računa da se šteta naneta političkom protivniku ekonomski nadoknadiva. Problem nastaje kada se ta granica premaši.

„Obrazovanje je ključni faktor u razvoju ljudskog kapitala. Formalno obrazovanje je zasnovano na postepenom građenju znanja. Svaki novi koncept se nadovezuje na prethodno naučeno. Ukoliko neko propusti osnovne koncepte (npr. u matematici, hemiji, fizici), teško će razumeti naprednije sadržaje. To stvara jaz u znanju koji je teško prevazići. Iako postoje načini da se propušteno znanje delimično nadoknadi taj proces je ograničen i zahteva velike napore“, kaže Nikolić dodajući da je ključno sprečiti propuštanje obrazovanja kod dece i mladih.

Kako navodi, dugoročna blokada obrazovnog procesa redukuje kvalifikaciju i kompetencije radne snage, što vodi
smanjenoj produktivnosti i inovacijama, dok odlaganje diplomiranja mladih odlaže njihov ulazak na tržište rada, što utiče na zaradu pojedinaca i poreske prihode države.

„Dugotrajna blokada univerziteta generiše prekid naučnih istraživanja i međunarodne saradnje, što slabi inovacione kapacitete zemlje. Obrazovanje je temelj ekonomije. Ono ne samo što povećava produktivnost i inovativnost, već doprinosi smanjenju siromaštva, jačanju institucija i poboljšanju kvaliteta života. Bez obrazovanja, dugoročni ekonomski napredak je nemoguć, ma ko da je na vlasti“, zaključuje on pozivajući na „buđenje iz ove „kolektivne hipnoze“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari