– Biće bolje, valjda. Gore od ovoga ne može. A kako bolje? Ne znam, bogami, tek ćemo da vidimo. Koga zmija ujede, on se i guštera plaši, kaže jedan od 652 preostala radnika Niteksa, čija je privatizacija poništena sredinom prošle godine, da bi ga već januara ove godine italijanski Beneton sporazumom „bezecovao“ za preuzimanje.


Potpisivanje tog sporazuma, između operativnog direktora Benetona Fabija Sartorija, niškog gradonačelnika Miloša Simonovića i tadašnjeg ministra ekonomije Mlađana Dinkića zvanično je nazvano „istorijskom šansom“ za nišku i srpsku tekstilnu industriju. Beneton će već sledećeg meseca kupiti imovinu Niteksa po početnoj ceni od 3,5 miliona evra, s tim što neće preuzeti i njegove dugove, koje će „regulisati država“. Već u maju pokrenuće proizvodnju, koja će pre svega biti namenjena izvozu, a za tri godine vrednost izvoza iz Niša trebalo bi da iznosi oko 70 miliona evra. U sledeće četiri godine u niškom Benetonu prema sporazumu biće zaposleno 2.700 radnika, a ukupna investicija vredna je 43,2 miliona evra.

Država je preuzela obavezu da u roku od tri godine isplati italijanskoj kompaniji 9.000 evra po novootvorenom radnom mestu, što je podsticaj od 18 miliona evra, koji će se, prema proračunu Ministarstva, vratiti u budžet Srbije u roku od godinu dana. Obaveza grada Niša biće da proširi Slobodnu carinsku zonu, da pruži maksimalnu administrativnu podršku i pomogne u rušenju objekata u fabričkom krugu.

– Uputili smo zahtev gradonačelniku, Agenciji za privatizaciju i Ministarstvu ekonomije da se ubrza obećana serija razgovora i testiranja radnika Niteksa, na osnovu čega bi se utvrdilo ko od njih želi i ispunjava kriterijume za rad u budućoj fabrici Benetona. Ima dosta nepoznanica, a ljudi žele da znaju šta će i kako će dalje. Ministar Dinkić i gradonačelnik Simonović obećali su i da će za radnike koji žele dobrovoljno da odu biti obezbeđen socijalni program od 300 evra po godini staža. Ako ne bude tako, radnici Niteksa ponovo će izaći na ulice. Zauzećemo Skupštinu grada i nećemo je napustiti dok se takav program ne usvoji, kaže za Forum predsednik sindikata Niteksa Zoran Tošić.

Beneton je najveća kompanija modne tekstilne industrije u Evropi, sa godišnjim prometom od dve milijarde evra, godišnjom proizvodnjom od 150 miliona odevnih predmeta i trgovinskom mrežom od 6.000 butika. Poznata je po brendovima United Colors of Benetton, Sisley i Playlife. Prisutna je u 120 zemalja, a u regionu ima proizvodnju u Hrvatskoj i Rumuniji.

Možda upravo zbog ovakvih referenci, kao i zbog činjenice da među radnicima Niteksa „ima dosta starijih od 50 godina“, mnogi strahuju da neće zadovoljiti Benetonove standarde. Anketa koju je prethodno sproveo sindikat pokazuje da je od 652 zaposlena samo 150 spremno da prihvati novi posao u Benetonu, dok bi ostali radije otišli u penziju ili iskoristili socijalni program.

– Dvanaest stručnjaka Benetona bili su cele prošle sedmice u Niteksu, a počekom marta doći će ponovo. Tender za prodaju imovine Niteksa biće objavljen do kraja marta, a održaće se početkom aprila. Beneton će se javiti i na konkurs za državne subvencije do 4. marta. Sve ide kako treba i svojim tokom, kaže za Forum Milan Ranđelović, direktor Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj grada Niša, koji ocenjuje da promena ministra ekonomije neće imati nikakve negativne posledice po ovaj posao.

Privatizacija, štrajkovi i stečaj

Pre najave dolaska Benetona radnici Niteksa bili su bezmalo dve godine u protestima i štrajkovima, zahtevajući poništenje privatizacije iz 2006, kada je fabriku za 2, 25 miliona evra kupila kompanija Irva investicije Đorđija Nicovića. Njihovi minimalci tada su kasnili mesecima, firma je bila u sve većim gubicima, a račun u blokadi. Od maja 2010, kada je privatizacija poništena, fabrika je bila pred stečajem. Niteks, inače, postoji od daleke 1897. godine, kada ga je kao „prvu srpsku tekstilnu fabriku“ osnovao niški biznismen Mita Ristić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari