Planovi velikih proizvođača fosilnih goriva daleko prevazilaze klimatske ciljeve 1Foto: EPA-EFE/ROBERT GHEMENT

Velike ekonomije proizvodiće više nego dvostruko veću količinu uglja, nafte i gasa u 2030. godini nego što je u skladu sa ispunjenjem klimatskih ciljeva postavljenih Pariskim sporazumom iz 2015. godine za suzbijanje globalnog zagrevanja.

Godišnji izveštaj Programa U.N. za životnu sredinu (UNEP) ukazuje na značajnu razliku između planirane proizvodnje fosilnih goriva i nivoa proizvodnje koji je u skladu sa ispunjavanjem temperaturnih ograničenja definisanih u Parizu, prenosi Rojters.

Prema sporazumu, zemlje su se obavezale na dugoročni cilj ograničavanja porasta prosečne temperature na manje od dva stepena celzijusa iznad predindustrijskog nivoa i pokušaj da se još više ograniče na 1,5 stepeni.

U izveštaju koji su sastavili UNEP, eksperti Stokholmskog instituta za životnu sredinu, Međunarodni institut za održivi razvoj i tink-tenkovi E3G i ODI, analizirano 15 velikih proizvođača fosilnih goriva čime je utvrđeno da je u planu proizvodnja za čak 110 odsto više fosilnih goriva u 2030. godini nego što bi bilo u skladu sa ograničavanjem stepena zagrevanja na 1,5 stepeni celzijusa, a 45 odsto više nego što je u skladu sa dva stepena celzijusa.

Zemlje analizirane u izveštaju bile su Australija, Brazil, Kanada, Kina, Nemačka, Indija, Indonezija, Meksiko, Norveška, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

Predstavnici skoro 200 zemalja sastaće se u Glazgovu u Škotskoj od 31. oktobra do 12. novembra kako bi obavili klimatske razgovore radi stvaranja strategije za hvatanje u koštac sa globalnim zagrevanjem u skladu sa Pariskim sporazumom iz 2015. godine.

Fosilna goriva 

Uprkos naporima da se ojačaju klimatski ciljevi, Rojters ukazuje da većina velikih proizvođača nafte i gasa planira da poveća proizvodnju fosilnih goriva do 2030. godine.

Planovi 15 zemalja koje su analizirane predviđaju povećanje proizvodnje fosilnih goriva najmanje do 2040. godine, što bi dovelo do oko 240 odsto više uglja, 57 odsto više nafte i 71 odsto više gasa u 2030. godini.

Od tri goriva, na osnovu planova vlada, predviđeno je da se proizvodnja gasa najviše poveća između 2020. i 2040. godine.

Međunarodna agencija za energetiku saopštila je u maju da investitori ne bi trebalo da finansiraju nove projekte snabdevanja naftom, gasom i ugljem ako svet želi da pogodi neto nultu emisiju do sredine veka.

„Istraživanje je jasno: globalna proizvodnja uglja, nafte i gasa mora odmah i strmoglavo da počne da opada kako bi bila u skladu sa ograničavanjem dugoročnog zagrevanja na 1,5 stepeni celzijusa“, rekao je Ploj Ačakulvisut, glavni autor izveštaja a preneo Rojters.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari