Saradnja privreda Srbije i Bahreina moguća u oblastima poljoprivrede i IT-a 1Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIC/DS

Saradnja privreda Srbije i Bahreina može se realizovati u oblastima poljoprivrede, logistike i IT-a, uz potpisivanje nekoliko sporazuma za brži ekonomski razvoj, zaključeno je na današnjem poslovnom susretu te dve zemlje u Beogradu.

Na poslovnom susretu su predstavnici privrede iz Srbije imali priliku da predstave poslovanje svojih kompanija i potencijal za saradnju sa privrednicima Bahreina i investicionog fonda koji raspolaže kapitalom većim od 10 milijardi dolara za investiranje u Evropu, severnu Afriku i Bliski istok.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je dogovore o potpisivanju nekoliko sporazuma sa Bahreinom.

„Reč je o sporazumu koji se odnosi na izbegavanje dvostrukog oporezivanja između Srbije i Bahreina, kao i sporazum o promociji i zaštiti međusobnih investicija u obe zemlje, te sporazum vezan za strateško udruživanje“, istakao je Mali.

On je rekao i da je Srbija dobra zemlja za investiranje iz više razloga, a između ostalih naveo je to što su srpski zakoni u skladu sa evropskim, zbog stateškog cilja zemlje da postane punopravna članica EU.

Govoreći o ekonomskoj stabilnosti, ministar je istakao da je Srbija uspela da poveća zarade, isplati pomoć kompanijama, te da je stopa nezaposlenosti u 2020. bila niža nego u 2019. godini što govori koliko je njena ekonomija otporna u vreme krize.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović izjavio je da je cilj da Srbija započene nove biznise u sektorima odbrambene industrije, hotelijerstva i agrobiznisa.

„Bahrein 20 odsto svojih potreba za hranom zadovoljava na svojoj teritoriji, dok sve ostalo uvozi i zato su u prvom planu za izvoz jagodičasto i bobičasto voće, prerađevine od goveđeg i jagnjećeg mesa, kao i sve iz povrtarske kulture“, naveo je Nedimović.

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Mihailo Vesović naveo je da je dosadašnja trgovinska razmena sa Bahreinom skromna, ali da se ovom prilikom otvara jedno novo tržište.

„Bahrein je važna zemlja za potencijalni, zajednički nastup na treća tržišta, koji je moguć sa Bahreinom uz poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju, ali i druge oblasti“, rekao je Vesović.

On je dodao da Bahrein želi da napravi snažne logističe centre, gde postoji mogućnost saradnje sa srpskim logističkim kompanijama.

„Ne treba zaboraviti ni na IT i telekomunikacione kompanije, s obzirom da je inovativnost ulaganja u ovu oblast jedan od stubova razvoja Bahreina u narednom periodu i tu itekako Srbija ima šta da ponudi“, objasnio je Vesović.

Prema njegovim rečima, ukupna robna razmena Srbije i Bahreina u 2020. godini iznosila je 40,7 miliona dolara, kao i da je Srbija u Bahrein prošle godine najviše izvozila gume za automobile, jabuke, mineralnu vodu, električne mašine i opremu, testenine, a uvozila sirovi aluminijum, različitu vojnu robu i tkanine.

Direktor Državnog investicionog fonda Mumtalakat, Kalid Omar Mohamed Al Romaihi kazao je da je ta organizacija osnovana kao suvereni fond bogatstva Kraljevine Bahrein.

„U našem porfoliju se nalazi 65 kompanija sa oko 80 milijardi dolara sredstava, dok 60 odsto naših sredstava investiramo na strana tržišta, od čega je 30 odsto u Evropi“, rekao je on.

Al Romaihi je naveo i da fond trenutno investira u nekretnine, finsijski i poljoprivredno-prehrambeni sektor na koji želi da se fokusira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari