
Dizel u Srbiji skuplji je od dizela u Belgiji, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj, Finskoj, Švedskoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i mnogim drugim evropskim zemljama. Situacija je slična i ukoliko se poredi cena benzina.
S druge strane, plata u Srbiji nije ni blizu zarada u ovim evropskim zemljama. I dok je prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku prosečna neto plata u Srbiji u oktobru iznosila oko 840 evra, ona je u gore navedenim zemljama iznad 2.000 i 3.000 evra, osim u Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj gde je iznad 1.000 evra.
Osim što je Srbija rekorder u regionu, pa i u Evropi, po cenama goriva, rekorder je i po tome koliko njeni građani mesečno izdvajaju za punjenje rezervoara u odnosu na mesečna primanja.
Vozači u Srbiji za samo jedan pun rezervoar od 50 litara izdvajaju oko 10 odsto svoje mesečne plate, i to ukoliko se u obzir uzme prosečna neto plata.
Najmanje novca za gorivo izdvajaju vozači u najbogatijim evropskim zemljama. Na primer, Nemci za gorivo troše nešto manje od tri odsto prosečne mesečne plate, dok Švajcarci i manje od dva odsto.
Skupoća goriva u Srbiji je još veći apsurd ukoliko se u obzir uzme činjenica da „u svom dvorištu“ ima rafineriju Pančevo koja snabdeva gorivom oko 80 odsto tržišta. Ne kupuje gorivo na berzi, nema transportne i uvozne troškove.

Odgovor u skupom gorivu leži u „alavosti države“ koja je zahvaljujući visokim akcizama uspela da napravi Srbiju rekorderom po cenama goriva.
Trenutna cena dizela je 204 dinara po litru, a bar 100 dinara odlazi u državnu kasu. Cena benzina je 187 dinara po litru i takođe pola od te cene čini državni namet.
Prošli put kada su cene dizela i benzina u Srbiji bile na ovom nivou u jeku je bila svetska energetska kriza, pa je država tada, tokom 2022. i delom 2023, smanjivala akcize na gorivo za po 10, 15, pa i 20 odsto kako bi smanjila pritisak na potrošače.
Kada se kriza završila, povećala je akcize najpre 1. oktobra 2023, a potom i 1. maja 2024. godine.
Cena goriva u Srbiji raste zbog rasta cene nafte na svetskoj berzi, a nakon uvođenja novih američkih sankcija na rusku naftu. Ove sankcije pogodile su i Naftnu industriju Srbije, a od Srbije se traži da Rusi napuste kompaniju.
Ukoliko cena nafte nastavi da raste, a situacija u zemlji se dodatno iskomplikuje zbog NIS-a, cene goriva mogle bi još više da porastu i premaše rekorde iz 2022.
Postavlja se pitanje da li je država spremna da u ovom trenutku smanji akcize i zaštiti građane od visokih cena, ili će za koji mesec dodatno povećati akcize kako bi nastavila iz budžeta da finansira „prioritetne projekte“ – EXPO 2027 i Nacionalni stadion.
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.