Tri scenarija za povećanje penzija 1

U fokusu pregovora misije Međunarodnog monetarnog fonda koja je, predvođena DŽejmsom Rufom, od 7. do 18. maja boravila u Beogradu…

… bilo je povećanje penzija, posmatrano u kontekstu rasta bruto domaćeg proizvoda od 4,5 odsto u prvom kvartalu 2018, i procene Evropske komisije da Srbiju ove godine „očekuje najveća privredna ekspanzija u deceniji“. Misija MMF-a sugerisala je predstavnicima vlasti da ukine Zakon o privremenom umanjenju penzija, koji je na snazi već četiri godine. Predstavnici MMF-a poručili su srpskoj strani da nađe sistemsko rešenje za penzije, budući da su javne finansije tri godine unazad stabilne. Ako su MMF, Svetska banka i Fiskalni savet jednoglasni u oceni da su srpske javne finansije stabilne i zdrave, nekako logično nameće se pitanje zašto bi za penzionere i dalje važile krizne mere, utoliko pre što je Zakon oročen do kraja 2017. Podsećanja radi, budžet je prethodne godine bio u suficitu od 1,2 odsto BDP-a, a i u prvih nekoliko meseci 2018. republička kasa je u plusu. Od novembra 2014, kada su primanja penzionera veća od 25.000 dinara umanjena za 22 i 25 odsto, učešće penzija u BDP palo je sa 13,8 na 11 odsto, što je manje čak i od onog što je MMF tražio. Istovremeno, iz budžeta se za isplatu penzija više ne izdvaja 50 odsto, već 33 odsto sredstava, sa tendencijom daljeg smanjivanja. Dosadašnja povećanja nominalno iznose 7,75 odsto, a realno 5,75 odsto čime penzije, ni približno, nisu dovedena na nivo pre smanjenja. S druge strane, penzioneri su takvom politikom stavljeni u diskriminatoran položaj u odnosu na zaposlene u javnom sektoru. Procenjuje se da bi povećanje penzija prema dosadašnjem tempu i procentima, dovelo do usklađivanja penzionerskih primanja sa rešenjima tek za deset do 15 godina.

Da vremena za čekanje više nema na to upozorava i Fiskalni savet, koji ocenjuje da zadržavanje te mere može predstavljati ozbiljan fiskalni rizik, imajući u vidu osnovanost tužbe koju najavljuju penzioneri. U dokumentu Fiskalnog saveta „Mišljenje o fiskalnoj strategiji za 2018. godinu, sa projekcijama za 2019. i 2020. godinu“ pored ostalog stoji da je „verovatno najveći nedostatak fiskalne strategije što nije precizirano kada će biti ukinuto privremeno umanjenje natprosečnih penzija kojim je narušen ekonomski odnos između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija“. Ovakva mera opravdana je samo ukoliko preti neposredna opasnost od izbijanja krize javnog duga. Međutim, ta opasnost prošla je 2017, jer je javni dug počeo trajno da se smanjuje, izvršena je fiskalna konsolidacija, a penzije su praktično dostigle svoj dugoročno održivi nivo, zbog čega nema ekonomskog osnova da privremena mera ostane na snazi. U obrazloženju Predloga zakona o privremenom usklađivanju načina isplate penzija jasno se navodi sledeće: „Posebno treba imati u vidu da je mera smanjenja penzija vremenski ograničena (primenjuje se zaključno sa isplatom penzija za mesec decembar 2017. godine), kao i da je uvedena isključivo sa ciljem prevladavanja, odnosno otklanjanja negativnih posledica finansijske krize. To znači da egzistira u pravnom poretku Republike Srbije samo dok posebno važni razlozi javnog interesa opravdavaju njenu primenu“. Kasnije je, u skupštinskoj raspravi, vremenska odrednica (decembar 2017. godine) o prestanku važenja Zakona – izbrisana.

Fiskalni savet je u decembru upozorio da treba sprečiti eventualne sudske troškove koje po tom osnovu mogu da nastanu, predlažući da se penzije u 2018. godini povećaju 2,5 odsto, a da se ostatak budžetskog prostora iskoristi da se penzionerima, čija su primanja niža nego što su bile pre 2015, delimično vrati oduzeto. Takvih penzionera je oko 14 odsto. Međutim, vlada je tada odlučila da svi penzioneri dobiju povišice od pet odsto. Posmatrano iz ugla Fonda, ta institucija ne brani penzionere, već svoj, kako kažu, uspešan projekat s obzirom na to da je Srbija, za vreme primene ovog programa postigla fiskalnu stabilnost, a rezultati su nadmašili očekivanja. Konstatovano je, takođe, da Fond neće da dozvoli da eventualni troškovi koji bi, kao posledica pravnog vakuuma, mogli da nastanu po osnovu sudskih sporova pred sudom u Strazburu, bace senku na njihov projekat. Tokom pregovora sa predstavnicima Fonda, iskristalisala su se tri scenarija za povećanje penzija. Prvi podrazumeva da svi penzioneri do kraja godine dobiju povišicu od osam odsto. Ukoliko bi se taj scenario realizovao, rashodi u budžetu trajno bi se povećali za 40 milijardi dinara, što bi predstavljalo trošak od oko jedan odsto BDP-a. Prema drugom scenariju Zakon o privremenom umanjenju penzija fazno bi se ukidao. To praktično znači da se u prvoj godini, penzionerima čija je penzija veća od 25.000 dinara, vrati polovina oduzetog iznosa iz penzionog rešenja. Uz to, povišica od 5,5 odsto sledovala bi i njima i svim ostalim penzionerima. Treći scenario značio bi potpuno ukidanje Zakona, a u tom slučaju sve penzije bi mogle da se povećaju linearno za tri odsto. Sa vrha vlasti saopšteno je da će Zakon biti ukinut u novembra, ili početkom naredne godine. Time je ispoštovan zahtev MMF-a koji je kreatorima ekonomske politike sugerisao da nađu način da izađu iz pravnog vakuuma u kome se Srbija sada nalazi, s obzirom na to da je krizni Zakon ostao na snazi i nakon što je kriza javnih finansija prošla. Poručeno je, takođe, da će penzije biti povećane između pet i 25 odsto, a u odnosu na 2014. između 8,4 i 13,3 odsto.

Posle uspešno završenog trogodišnjeg stend-baj aranžmana iz predostrožnosti, iz kojeg Srbija nije koristila odobrenu pozajmicu od oko 1,2 milijarde evra, srpska strana iskazala je interesovanje za nastavkom saradnje sa Fondom, ali u drugačijoj formi. Novi aranžman bio bi nefinansijski i podržan Instrumentom za koordinaciju politike (Policy Coordination Instrument), koji je MMF uveo sredinom 2017. godine, a namenjen je državama kojima nije potrebna finansijska podrška Fonda. Novi aranžman, popularno nazvan „čuvarkuća“, bio bi usmeren ka održavanju fiskalne i makroekonomske stabilnosti i sprovođenju reformi u cilju postizanja bržeg, inkluzivnijeg i održivijeg rasta predvođenog privatnim sektorom, ali i na borbu protiv sive ekonomije, povećanje javnih i privatnih investicija, jačanje fiskalnih institucija i obezbeđenje podrške finansijskog sektora privrednom rastu. Aranžman bi trebalo bi da se primenjuje od sredine 2018. i neće podrazumevati finansijsku podršku ili kreditnu liniju iz predostrožnosti, jer Srbija ima suficit u budžetu, a i javni dug je pod kontrolom.

Autor je ekonomista-naučni savetnik

Tri opcije na pregovaračkom stolu

Prvi scenario – svi penzioneri bi do kraja godine dobili povišicu od osam odsto

Drugi scenario – fazno ukidanje Zakona, što znači da se u prvoj godini penzionerima čije su primanja veća od 25.000 dinara, vrati polovina oduzetog iznosa (povišica od 5,5 odsto sledovala bi i ostalim penzionerima)

Treći scenario – potpuno ukidanje Zakona i u tom slučaju sve penzije bi mogle da se povećaju linearno za tri odsto

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari