Vlast ne da veći minimalac, iako su čak i poslodavci spremni da ga podignu: Gluvi telefoni u Socio-ekonomskom savetu 1Foto: Shutterstock/EshanaPhoto; BalkansCat

Pregovori između poslodavaca, sindikata i predstavnika Ministarstva finansija o povećanju minimalne zarade su prekinuti, jer nije došlo do usaglašavanja oko toga u kom periodu minimalac treba povećati – do kraja tekuće ili od naredne godine.

Socijalno-ekonomski savet (SES) prihvatio je zajedničku inicijativu Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost i Saveza samostalnih sindikata Srbije da se započnu pregovori za utvrđivanje nove cene rada, ali se javila zabuna da li se to odnosi na korigovanje postojećeg minimalca koji bi važio do kraja 2023. ili da se ranije govori o formiranju novih predikcija za 2024. godinu.

Naime, sindikati zahtevaju da se minimalna cena rada sa 40.000 poveća od prvog jula ove godine na nešto više od 50.000 dinara. Ministarstvo ipak smatra da za to sada nema prostora.

Zoran Mihajlović, sekretar veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, objašnjava za Danas da su, zbog neusaglašavanja svih strana, pregovori prekinuti, i uz predate zahteve, vraćeni Savetu na razmatranje.

„Igramo se gluvih telefona. Sindikat traži vanredno povećanje minimalne zarade za 2023., od jula meseca do kraja godine, uz usklađivanje sa minimalnom potrošačkom korpom. U sredu smo ispostavili zahtev da minimalac bude 50.683 dinara, i da važi od prvog jula do kraja tekuće godine, a da se u avgustu vode pregovori za 2024. Nakon ispostavljanja zahteva, sastanak je prekinut. Ipak, pregovarači iz Ministarstva finansija kažu da nemaju mandat da sada pregovaraju oko toga, već za 2024. S tim u vezi, dalje nemamo o čemu da pregovaramo ako ostaju pri stavu koji sada imaju“, napominje Mihajlović.

Naš sagovornik mišljenja je da je prerano u maju definisati dugoročne planove, te da će sindikati sačekati ponovno zasedanje Socijalno-ekonomskog saveta, kako bi se jasno definisalo oko čega tačno se pregovori vode.

„Ako ne budu hteli da razgovaramo o povećanju za tekuću godinu, onda, po svom običaju, neka odrede sami cenu rada, kao što su radili i prethodnih godina. Čak i poslodavci smatraju da ima prostora za povećanje minimalne zarade u ovoj godini. Prošle godine kada smo pregovarali, Vlada je rekla da je ona samo medijator između radnika i poslodavaca, te da, ako tu postoji dogovor, oni su spremni da podignu minimalac. Sada, kada su poslodavci popustili, nadležni ne žele to da odobre, tako da uvek imamo nekoga ko ne dozvoljava“, kaže Mihajlović.

Mihajlović predočava da im je država sugerisala da bi povećanje minimalca iziskivalo rast socijalnih davanja, te da zbog toga predstavlja veliki trošak.

I Zoran Ristić iz UGS Nezavisnost kaže da za sada ne postoji dovoljno elemenata na osnovu kojih bi se razgovaralo o zaradi za narednu godinu, uz pojašnjenje da je do zabune došlo jer su pregovarački timovi imali različite informacije oko kog perioda se pregovori vode. Kako tvrdi, sindikati su smatrali da se pregovori vode za ovu, a Ministarstvo i Unija poslodavaca za sledeću godinu.

„Zakon o radu je precizirao da se minimalna zarada za narednu godinu ugovara do 15. septembra tekuće, pa s tim u vezi, ako nema uslova za povećanje zarade u ovoj godini, ne treba ni pregovarati u ovom trenutku o narednoj, već tek krajem avgusta“, napominje Ristić.

Naš sagovornik dodaje da sindikati očekuju da će Socijalno-ekonomski savet ubrzo razjasniti situaciju, i da će uvažiti argumente sindikata da razgovore treba voditi o tekućoj godini.

„Primetno je da su se stekli uslovi podizanja minimalca već sada, posebno zbog povećanja cena hrane u martu, i to za 27 odsto međugodišnje. Takođe, i da su cene energenata povećane za oko 23 odsto. U takvim okolnostima, minimalna zarada utvrđena u septembru prošle godine za ovu godinu je obezvređena, a njeni efekti poništeni. Ako to ne bude prihvaćeno, ne želimo razgovore o narednoj godini pre kraja avgusta“, objašnjava Ristić.

Govoreći o stavu Ministarstva da minimalnu zaradu ne treba menjati za ovu godinu, naš sagovornik predočava da iz Ministarstva smatraju da kretanja na tržištu nisu neočekivana, te da nema potrebe povećavati minimalac.

„Ministarstvo finansija je napravilo projekciju minimalnih zarada u septembru prošle godine za ovu, na osnovu podataka koje su u tom trenutku imali. Njihov stav je da se privreda kreće u okvirima tih projekcija, te da je povećanje cene rada od 14,3 odsto, koje je na snazi od januara, inkorporira pomenuta predviđanja – bez odstupanja. S tim u vezi, smatraju da bi povećanje minimalca dovelo do povećanja nezaposlenosti i dodatne inflacije“, zaključuje Ristić.

Sa mišljenjem Ministarstva saglasan je i Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku, koji napominje da, osim finansijskih poteškoća građana, postoje i značajna opterećenja proizvođača.

„U Srbiji imamo toliku inflaciju da se nalazimo na drugom mestu u Evropi. Ona se jako odražava, ne samo na građane, već i na kompanije. Postoji konstantan porast cena sirovina i repromaterijala, odnosno svega što treba uložiti u proizvodnju. Takođe, banke su povećale kamate, a posledica svega toga je primoranost na dizanje cena i plasiranje skuplje robe na tržište. Reforme poslovanja u Srbiji ostale su napola, jer je veliki broj fiskalnih i parafiskalnih nameta u poslovanju. Iako sindikati pokušavaju da isprate poteškoće koje je inflacija nametnula, problem je što u privredi nema rasta, te je ona u minusima, uz nemogućnost da nadoknadi prethodno povećanje minimalne zarade“, pojašnjava Rajić.

Rajić sugeriše da je minimalna zarada skočila pet puta brže nego što je to slučaj sa privrednim rastom u poslednje tri godine.

„Kompanije teže da zadrže zaposlene, povećavajući plate da ljudi ne bi prelazili u druge firme, jer postoji manjak obučene radne snage. Ipak, ako bi se minimalac povećao, to bi dovelo do kontraproduktivnog efekta, jer može doći do stagnacije i nastavka privrednog pada, što će jedan deo ljudi ostaviti bez posla“, tvrdi Danasov sagovornik.

Iz tih razloga, Rajić smatra da bi trebalo dobro razmisliti na novou države i Ministarstva finansija kakva će se odluka doneti, te da su povećanja realnija tek naredne godine, kada privreda pokuša da se oporavi od aktuelnog pada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari